Na Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 3. prosinca, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić upozorio je da svakodnevni život više od 17 % hrvatskih građana s invaliditetom još uvijek određuju brojne zapreke, premda im zakoni jamče ravnopravnost.
Najviše pritužbi ove je godine pristiglo zbog dugotrajnih postupaka za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. I kada ga napokon dobiju, iznos naknade mnogima je prenizak za pokrivanje stvarnih troškova života.
Roditelji djece s teškoćama u razvoju sve češće se žale da vrtići odbijaju primiti njihovu djecu ili im skraćuju boravak, čime se ograničava pristup ranom odgoju, socijalizaciji i razvojnim programima. Sličan je problem s prijevozom učenika s teškoćama: u brojnim sredinama o njemu se i dalje brinu roditelji, iako bi, prema preporukama pravobranitelja, prijevoz trebali osigurati osnivači škola uz potporu Ministarstva obrazovanja.
Jurišić je posebno naglasio „ozbiljne rizike institucionalnog smještaja”. Velik broj ljudi na malom prostoru, bez privatnosti i mogućnosti samostalnog odlučivanja, stvara uvjete za zanemarivanje i nasilje, a time krši temeljna prava – od slobode kretanja do prava na obiteljski život. Hrvatska i Europska unija zato su se obvezale ubrzano transformirati ustanove i razviti usluge podrške u zajednici.
I adventska događanja u brojnim gradovima ostaju nepristupačna: neprilagođeni prostori i nedostatne informacije isključuju osobe s invaliditetom iz javnog života i kulturnih sadržaja.
„Inkluzija nije privilegija, već pravo svakog građanina”, poručio je pravobranitelj, pozvavši da se osobe s invaliditetom uključe u kreiranje svih politika – od obrazovanja i zapošljavanja do tehnologije i mobilnosti.
Globalna slika također je zabrinjavajuća. Ujedinjeni narodi upozoravaju da osobe s invaliditetom i dalje češće žive u siromaštvu, nailaze na diskriminaciju na tržištu rada, primaju niže plaće i rade u neformalnom sektoru. Agencija Europske unije za temeljna prava ističe raširenost zanemarivanja, zlostavljanja i nasilja u institucijama te poziva na sustavne promjene kako nasilje ne bi postalo „uobičajena pojava”.