Stare, požutjele stranice iz fonda Državnoga arhiva u Splitu još jednom su osvijetlile razdoblje kada su fašističke vlasti pokušale izbrisati hrvatski identitet s gradskih pročelja. Arhivisti su ovih dana objavili popis službenih naziva splitskih ulica donesenih neposredno nakon što su talijanske postrojbe u travnju 1941. ušle u grad.
Prema tim dokumentima, cijeli je Split dobio talijanizirane nazive: kvartovi, trgovi i glavne prometnice bili su preimenovani kako bi što brže potisnuli hrvatski jezik i kulturu. Neka od tih imena nikada nisu zaživjela u svakodnevnom govoru, dok su se druga, premda neslužbeno, zadržala godinama nakon rata.
Danas se mnogi Splićani još uvijek služe nazivima iz poslijeratnog razdoblja – primjerice, i dalje se „silazi niz Prvoboraca”, iako se ta ulica već dugo službeno zove Zvonimirova. Slično je i s nekadašnjim Ružice Markotić ili Pajićevom, koje su tijekom posljednjih velikih preimenovanja početkom devedesetih dobile nova imena.
Arhivska objava podsjeća koliko su se ploče s nazivima mijenjale kroz desetljeća, ali i koliko toponimi ostaju u kolektivnoj memoriji. Iako su brojni talijanizirani nazivi nakon oslobođenja brzo uklonjeni, poneke varijante vratile su se u modernom obliku pa ih je danas teško razdvojiti od autohtonih.
Stručnjaci ističu da popis iz 1941. nije samo katalog imena nego i svjedočanstvo političkog pritiska kojem je grad bio izložen. Uvid u te dokumente dodatno rasvjetljava ‚mračno doba‛ Splita te pruža vrijedan materijal svim budućim istraživačima povijesti dalmatinskih toponima.