Hrvatska je u potrazi za demografskim spasom sve snažnije okreće vlastitoj dijaspori. Premijer Andrej Plenković priznao je da su negativni trendovi u broju stanovnika „glavni problem države”, pa je Vlada stvorila novo Ministarstvo demografije i useljeništva (MDU) kako bi proces privlačenja povratnika dobio institucionalnu težinu.
„Jačanje veza između domovine i hrvatskog iseljeništva ključno je za daljnji prosperitet Republike Hrvatske”, poručuju iz MDU-a. Statistika pokazuje da se trenutno najviše vraćaju treće i četvrte generacije iseljenika – ponajprije iz Južne Amerike, ali i SAD-a, Australije te Kanade.
Učeni jezik, pojednostavnjeno državljanstvo • Za akademsku godinu 2024./2025. država financira 500 stipendija za učenje hrvatskog jezika, ukupne vrijednosti 917.500 eura. Nastava će se održavati u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Puli i Zadru. • Izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu iz 2020. ukinule su obvezu poznavanja jezika i latiničnog pisma za potomke iseljenika, uklonile generacijska ograničenja te omogućile prijem maloljetne djece bez dodatnih uvjeta.
Rezultat je vidljiv: od 2020. do 2024. hrvatsko je državljanstvo dobilo 11.054 državljana južnoameričkih zemalja. Najviše ih dolazi iz Argentine (5.581), Čilea (2.615), Perua (741), Bolivije (733) i Brazila (597).
Nove kampanje, stari problemi MDU najavljuje komunikacijsku ofenzivu kroz društvene mreže, podcaste i medijske kampanje kako bi popularizirao povratak i uključivanje iseljeništva u društveni i gospodarski život. U proceduri su i izmjene Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH, koje po prvi put uvode cjelovito poglavlje o poticanju useljavanja.
Ipak, povratak nije jednostavan. Administrativne barijere, manjak znanja jezika, pronalazak posla i smještaja ostaju ključne prepreke, priznaje i samo ministarstvo.
Limit dosega – i upozorenje struke Demograf Tado Jurić podsjeća da „nijedna zemlja nije uspjela vratiti više od 15 % iseljenika”. Prema toj računici u Hrvatsku bi se realno moglo vratiti oko 150.000 ljudi, iako je u posljednjih deset godina otišlo više od 400.000. „Puno je mudrije motivirati mlade koji još nisu otišli da ostanu”, poručuje Jurić.
Dok država otvara vrata dalekim potomcima, stručnjaci upozoravaju da demografski preokret ovisi i o zadržavanju sadašnjih generacija u Hrvatskoj.
