Najava Vlade da će tijekom ove godine odrediti iznos minimalne mirovine odmah je otvorila staru raspravu: je li riječ o stvarnoj reformi ili samo o političkoj kozmetici?
Prema važećim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, minimalne mirovine u Hrvatskoj zapravo nikad nisu potpuno nestale. Još se uvijek isplaćuju 7 370 takvih primanja, prosječno vrijednih 665 eura za prosječnih 34 godine staža. Riječ je većinom o starosnim mirovinama (oko 6 700 korisnika) koje iznose 676 eura za 35,5 godina staža. Uz njih se isplaćuje 330 invalidskih minimalnih mirovina (607 eura, 16 godina staža) te 344 obiteljske (500 eura, 26 godina staža).
Zamjena iz 1999. Od 1. siječnja 1999. minimalne su mirovine de facto zamijenjene institutom najniže mirovine. Ona se računa po formuli „godine staža × aktualna vrijednost najniže mirovine” i pokazala se znatno nepovoljnijom: prosjek joj je 407 eura, čak oko 60 % manje od nekadašnje minimalne. Danas najnižu mirovinu prima više od 300 000 umirovljenika, otprilike trećina svih korisnika sustava.
Koliko bi vrijedila nova minimalna? Sindikat umirovljenika Hrvatske već je ranije ponudio model po kojem bi osnovica za 15 godina staža bila 40 % minimalne plaće, uz dodatak jedne aktualne vrijednosti mirovine za svaku daljnju godinu rada – odnosno dvije za staž duži od 40 godina. Hrvatska stranka umirovljenika pak 2024. istaknula je da nova minimalna ne bi smjela pasti ispod 491 eura.
Političke reakcije su podijeljene. Blok Umirovljenici Zajedno optužuje Vladu da umirovljenicima „baca pijesak u oči”, dok oporbeni SDP poručuje kako podržava svako povećanje mirovina, ali čeka konkretne brojke.
Konačan prijedlog tek treba stići u javnu raspravu, a ključna će pitanja biti: koliki će biti prag, hoće li se formula mijenjati s rastom plaća te može li novi model zatvoriti jaz između sadašnjih 407 i 665 eura. Bez jasnih odgovora, dvojba ostaje – radi li se o preslagivanju tablica ili o stvarnom pokušaju da se najstarijim građanima osiguraju dostojniji prihodi.