Pozdrav „Za dom spremni” ponovno je otvorio stare podjele u hrvatskoj javnosti i nedavno se našao i na dnevnom redu Sabora. Dok ga jedni smatraju isključivo ustaškim nasljeđem, drugi ga vide kao izraz domoljublja. Povjesničarka Vlatka Vukelić uključila se u raspravu objavom na društvenim mrežama u kojoj istodobno problematizira i partizanski poklič „Smrt fašizmu – sloboda narodu”.
Prema njezinu tumačenju, ZDS je „u fokusu jer je tema koja se nameće”, ali se, kaže, istodobno ignorira druga strana medalje. Vukelić tvrdi da su se „protagonisti pokliča SF-SN prilično nejasno odredili tijekom svih faza propasti komunizma u Europi”, a u Hrvatskoj su, kako navodi, „stali u obranu Jugoslavije kao koncepta jednoumlja” te pozdravili tenkove JNA koji su napadali hrvatska mjesta.
„ZDS je sadržajno fokusiran na obranu doma, a SF-SN na ideologiju”, piše Vukelić, podsjećajući da je u Domovinskom ratu ZDS uzvikivan s ciljem obrane zemlje, dok je partizanski pozdrav, po njezinu mišljenju, samo „promatrao propast ideologije”.
Povjesničarka ističe i kako „ni jedno selo, gradska četvrt ili kvart nisu obranjeni ili oslobođeni od strane postrojbe koja se ideološki poistovjećivala” s partizanskim sloganom, dok ZDS „ima određenu važnost i značaj za suvremenu Hrvatsku”. Zato, zaključuje, raspravu o mogućim zabranama treba „uklopiti u cjeloviti kontekst”.
Vukelićev istup dolazi u trenutku kada se u političkoj areni ponovno traže jasni kriteriji za simbole iz Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata, a rasprava o njihovoj (ne)dopustivosti i dalje izaziva snažne emocije i polarizira društvo.