Odvjetnik Luka Mišetić, branitelj hrvatskih generala pred Haškim sudom, 21. srpnja u samostanu hercegovačkih franjevaca u Zagrebu održao je predavanje povodom 30. obljetnice operacije Oluja.
Na skupu u organizaciji Zavičajne zajednice Široki Brijeg, Mišetić je naglasio oslobađajuću presudu hrvatskom vojnom vrhu i ulogu Oluje u oblikovanju nacionalnog identiteta. Posebnu je pažnju usmjerio na nevladine organizacije i medije, među njima Hrvatski helsinški odbor i Documentu, optužujući ih da su „plasirali konstrukcije i lažne informacije” o ratnim zbivanjima, čime se, kako tvrdi, stvara iskrivljena slika o djelovanju hrvatskih snaga.
Osvrnuo se i na izjavu bivšeg predsjednika Stjepana Mesića iz 2004. u Ženevi, u kojoj je politiku Franje Tuđmana nazvao „tamnom mrljom”. Prema Mišetićevu tumačenju, takve ocjene pokušavaju delegitimirati borbu za neovisnost i narušiti percepciju hrvatske vlasti prema Srbima.
Predavanje je potaknulo reakciju povjesničarke Vlatke Vukelić, koja je na društvenim mrežama izrazila podršku odvjetniku. „Helsinški odbor i Documenta plasirali konstrukcije i lažne informacije — zapanjujuće je koliko samo mislimo da smo slobodni, jer u tolikoj 'slobodi' svatko ima pravo na svoju istinu”, napisala je Vukelić, dodajući kako su zbog takvih narativa „ljudi završavali u zatvorima, obitelji bile razbijane, sudbine upropaštavane”.
„Nakon Hipodroma me nije strah”, zaključila je povjesničarka, aludirajući na prijašnje javne rasprave u kojima je sudjelovala. Njezina poruka brzo se proširila društvenim mrežama, gdje se razvila rasprava o odgovornosti nevladinih organizacija i medija u tumačenju ratnih događaja.
Dok pristaše Mišetića i Vukelić tvrde da je nužno „razotkriti konstrukcije” i zaštititi ugled hrvatskih branitelja, kritičari upozoravaju da se takvim pristupom marginalizira patnje civilnih žrtava i smanjuje prostor za kritičko suočavanje s ratnom prošlošću. Rasprava oko Oluje, čini se, trideset godina poslije i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja hrvatskog društva.