Trans povjesničarka Jules Gill-Peterson, izvanredna profesorica na Sveučilištu Johns Hopkins, ponovno je u središtu rasprave o pravima trans osoba. Nakon što je godinama istraživala povijest medicinske tranzicije – osobito djece – Gill-Peterson je među autorima amicus podneska u predmetu United States v. Skrmetti, tužbi protiv zabrane pristupa hormonima, blokatorima puberteta i operacijama za maloljetne trans osobe u saveznoj državi Tennessee. Odluka američkoga Vrhovnog suda očekuje se ovog mjeseca i mogla bi oblikovati dostupnost tranzicijske skrbi u više od 20 saveznih država.
Gill-Peterson u podnesku navodi arhivske dokaze da su „blokatori, hormoni i operacije” daleko od noviteta; trans djeca njima se koriste još od početka 20. stoljeća. Cilj joj je, kaže, srušiti argument da je riječ o „eksperimentalnoj” medicini.
I dok se u Washingtonu čeka presuda, znanstvenica se oporavlja u Bangkoku, gdje je – nakon pet godina pokušaja u SAD-u – napokon obavila vaginoplastiku. „Imao sam savršeno osiguranje, zakonsku zaštitu od diskriminacije i poslodavca koji bi platio 95 posto troškova, a opet nisam uspjela proći američki sustav ‘gender-affirming care’”, kaže. Taj eufemizam joj smeta; radije govori izravno o „hormonima i operacijama”.
U intervjuu ističe kako je povijesno bavljenje trans osobama pokazalo golem klasni jaz. U novoj knjizi Transgender Liberalism tvrdi da su prve američke klinike nastale kako bi „rehabilitirale” siromašne trans žene i vratile ih na tržište rada. Cijene zahvata od tada su eksplodirale: prosječni paket za trans žene poskupio je s ekvivalenta današnjih 35 000 USD 1960-ih na dvostruko više 1990-ih, dok je faloplastika za trans muškarce do kraja prošloga stoljeća dosegnula vrtoglavih 200 000 USD.
Za Gill-Peterson, to je srž političkog problema: „Američki zdravstveni sustav nije tranziciju učinio prelakom, nego preteškom.”
Njezino djelo Histories of the Transgender Child (2018.) već je razotkrilo mit da su trans djeca „izum suvremenosti” i nagrađeno je Lambda nagradom. Lani je objavila A Short History of Trans Misogyny, gdje upozorava da liberalna politika gura trans žene, osobito siromašne, crne, smeđe i migrantice, na društvenu marginu.
Iako ishoda na Vrhovnome sudu ne očekuje s prevelikim optimizmom, Gill-Peterson poručuje da borba ne staje na jednoj presudi: potrebno je lokalno političko djelovanje, radna organiziranja i mreže uzajamne pomoći. „When the battle’s playing out on a hundred fronts at once, we have to remember that there’s no single court ruling … that’ll decide how this struggle will go”, kaže povjesničarka.
Za sada, uz tajlandsko sunce i – kako sama kroz smijeh dodaje – „iced coffee in Thailand!”, nastavlja raditi na istraživanjima koja povijest trans osoba približavaju današnjim borbama za pristup zdravstvenoj skrbi.