Povjesničar dr. Josip Mihaljević, zamjenik ravnatelja Hrvatskoga instituta za povijest, na međunarodnoj konferenciji o posljedicama komunističkoga prevrata 1945. iznio je niz ocjena o današnjim raspravama koje dijele hrvatsko društvo.
• O „ustašizaciji” Hrvatske „Atmosfera je posljednjih godina nešto pomaknuta udesno, no to ne znači da nam prijeti ustašizacija”, naglašava Mihaljević. Smatra da se termin koristi za političko etiketiranje te podsjeća da rezultati parlamentarnih izbora redovito isključuju ekstremne opcije s obaju krajeva ideološkog spektra.
• Jasenovac nije mit, ali jesu brojke Stručnjak podsjeća da je logor Jasenovac „stvarno mjesto stradanja”, dok su nekadašnje službene brojke od 700 000 žrtava rezultat političke konstrukcije. Danas pak jača „kontramit” koji negira zločine. „Ne trebaju nam mitovi ni kontramitovi, nego ozbiljna znanstvena istraživanja”, poručuje.
• Imena ulica kao poligon kulturnog rata Komentirajući najavu zagrebačke gradske vlasti da vrati ime Josipa Broza Tita jednom od središnjih trgova, a ukloni imena poput Filipa Lukasa ili Branka Klarića, Mihaljević ističe da je preimenovanje javnih prostora „odraz društva u određenom trenutku”. Međutim, upozorava da bi novi Titov trg „bio civilizacijski korak unazad”.
„Totalitarne ideologije toga vremena ne zaslužuju pozitivne reference u suvremenoj Hrvatskoj”, zaključuje povjesničar i poziva da se društvo okrene temama koje spajaju umjesto da produbljuje podjele.