Povjerenstvo za fiskalnu politiku ocijenilo je da aktualna državna potrošnja prerasta prihode te Hrvatsku gura u rizično procikličko ponašanje koje bi moglo poskupjeti u prvoj sljedećoj krizi.
U stajalištu usvojenom 10. listopada, nakon analize proračunskog izvršenja za prvih šest mjeseci 2025., Povjerenstvo poručuje da bi Vlada prilikom izrade proračuna za 2026. trebala:
• ograničiti rast pojedinih rashoda, • pojačati kontrolu javne potrošnje, • sustavno analizirati fiskalne rizike.
Komisija upozorava da se u prvoj polovici 2025. nastavlja ekspanzivna, prociklička politika: rashodi rastu znatno brže od prihoda, što povećava manjak opće države i nominalni dug. Dio izdataka i dalje proizlazi iz postpotresne obnove te mjera zaštite građana i gospodarstva od inflacije, no troškove napuhuju i povišice u državnim i javnim službama.
Iako su deficit i javni dug još ispod europskih referentnih granica (3 % odnosno 60 % BDP-a), Povjerenstvo ocjenjuje da Hrvatska nije iskoristila godine snažnog rasta (2022.–2025.) za stvaranje fiskalne pričuve. To umanjuje mogućnost intervencije ako dođe do gospodarskog usporavanja, dok su stope rasta prihoda i potrošnje iz prethodnih godina – kako navode – „nedugoročno održive”.
Predloženi rebalans proračuna za 2025. smatraju opravdanim radi usklađivanja planiranih i stvarnih kretanja, no naglašavaju da su sve izraženiji fiskalni pritisci razlog za oprez i snažnije konsolidiranje rashoda.
Povjerenstvo za fiskalnu politiku djeluje neovisno o političkim utjecajima i zadaća mu je nadzirati primjenu fiskalnih pravila te dugoročnu održivost javnih financija.