Oko 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika od ponedjeljka prima uvećane mirovine nakon redovitog srpanjskog usklađivanja, koje je ovog puta donijelo rast od 6,48 %.
• Mirovina od 300 eura porasla je za 20 eura, ona od 500 eura za 32, a od 1 000 eura za 65 eura. • Prosječno povećanje koje navodi Ministarstvo rada iznosi 42 eura, za što je do kraja godine osigurano više od 235 milijuna eura iz proračuna. • Najveća pojedinačna dobit – i do 145 eura – otišla je bivšim saborskim zastupnicima i članovima Vlade s visokim mirovinama.
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak podsjetila je da se izračun od 1. srpnja temelji na novoj formuli 85:15, pri čemu 85 % nosi rast plaća, a 15 % rast potrošačkih cijena u prethodnih šest mjeseci. „Mirovine rastu”, istaknula je, dodavši da su uz usklađivanje donesene i mjere poput povećanja najnižih i invalidskih mirovina te dodatnog staža za svako rođeno ili posvojeno dijete.
Sindikalni hladan tuš
Predsjednica Sindikata umirovljenika Višnja Stanišić ocijenila je da je pomak malen: „Udio naših mirovina u plaćama je oko 45 %, dok je u Sloveniji 67 %. Nikako da to izjednačimo.” Upozorila je i na desetljeća izdašnog dijeljenja mirovina po posebnim propisima, što je, tvrdi, dodatno urušilo održivost sustava.
Razdvajanje općih i posebnih mirovina
Čelnik Bloka umirovljenici zajedno Milivoj Špika traži razdvajanje usklađivanja: „Ako se posebne mirovine izračunavaju drukčije, nema razloga da se i usklađuju na isti način.” Podsjetio je da je slično, ali neuspješno administrativno odvajanje provedeno 2015., što je Čičak nazvala „potpuno promašenim postupkom” ukinutim godinu poslije.
Špika navodi kako usklađenje dolazi „šest do sedam mjeseci nakon što je inflacija već napravila štetu” te drži da mirovine treći put zaredom značajno kasne za rastom plaća. Kao rješenje predlaže da za 40 godina staža najniža mirovina ne smije pasti ispod 880 do 1 000 eura.
Raditi dulje, poručuje Vlada
Čičak ističe da je „glavni cilj – duži rad”, naglasivši kako prosječan radni staž u Hrvatskoj trenutačno iznosi tek 31 godinu, što smatra nedovoljnim za stabilan sustav. Sindikati pak odgovaraju statistikama prema kojima gotovo 60 % umirovljenika i dalje živi ispod praga rizika od siromaštva.
Nova povišica tako je još jednom otvorila staru raspravu: raste li doista standard najstarijih ili se jaz između prosječnog umirovljenika i aktivnog radnika i dalje produbljuje – unatoč službenim postocima rasta.