Najavljeno usklađivanje mirovina od 6,48 posto donijet će većini od približno 1,1 milijuna hrvatskih umirovljenika tek nekoliko desetaka eura više na mjesečnim primanjima. Ipak, dvije skupine korisnika mirovina prema posebnim propisima mogu računati na znatno izdašniji dodatak – veći od 100 eura.
Prva skupina obuhvaća bivše saborske zastupnike, članove Vlade, suce Ustavnog suda koji su u mirovinu otišli prije 22. prosinca 2011., kao i glavnu državnu revizoricu Šimu Krasić. Njihova prosječna starosna mirovina u lipnju je iznosila 2347,16 eura. Nakon usklađivanja rast će za oko 152 eura, na gotovo 2500 eura mjesečno. Riječ je o mirovinama koje već godinama izazivaju kontroverze zbog visine, ali i dojma da su povlaštene u odnosu na prosječnog radnika.
Druga skupina su redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ukupno 121 akademik primio je u lipnju prosječno nešto više od 1960 eura, a nova stopa donijet će im povećanje na oko 2087 eura. Kod starosnih mirovina akademika prosjek će porasti s 2158,17 na približno 2298 eura, što znači dodatnih 139,85 eura mjesečno. Obiteljske mirovine u istoj kategoriji rastu s 1614 na 1718,59 eura.
Za usporedbu, prosječna neto plaća u Hrvatskoj za lipanj iznosila je 1444 eura, što pokazuje kolika je razlika između redovitih i povlaštenih mirovina nakon aktualnog usklađivanja.