Naglo olabavljenje ukrajinskih izlaznih pravila krajem kolovoza rezultiralo je valom muškaraca od 18 do 22 godine koji su u posljednjim tjednima stigli u Poljsku i Njemačku – zemljama koje već nose najveći teret izbjegličke krize izazvane ruskom agresijom.
Prema podacima poljske granične službe, do kraja kolovoza je u tu zemlju ušlo oko 45 300 Ukrajinaca u navedenoj dobnoj skupini. Samo u iduća dva mjeseca broj je skočio na 98 500, odnosno prosječno 1 600 dnevno. Mnogi su potom nastavili put na zapad: u Njemačkoj je broj pristiglih mladića porastao s 19 tjedno sredinom kolovoza na između 1 400 i 1 800 tjedno u listopadu, pokazuju podaci tamošnjeg ministarstva unutarnjih poslova.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij dopustio je slobodno kretanje muškaraca mlađih od 23 godine, nadajući se da će se vratiti i pristati na mobilizaciju kada navrše 25. Potez je, međutim, otvorio političku Pandorinu kutiju u državama domaćinima.
Politika i socijalne naknade pod lupom
Njemačku trenutno vodi koalicija kancelara Friedricha Merza, a unutar nje jača pritisak da se ograniče beneficije. „Nemamo interesa da mladi ukrajinski muškarci provode vrijeme u Njemačkoj umjesto da brane svoju zemlju”, poručio je zastupnik Jürgen Hardt. Konzervativci rade na prijedlogu zakona koji bi gotovo 490 000 radno sposobnih Ukrajinaca lišio dugotrajnih naknada za nezaposlene.
U Poljskoj je krajnje desna Konfederacija otišla korak dalje: u priopćenju je poručila da „Poljska ne može biti utočište za tisuće muškaraca koji bi trebali braniti vlastitu zemlju, a opterećuju poljske porezne obveznike”. Nacionalistički predsjednik Karol Nawrocki nedavno je stavio veto na zakon o dodatnoj pomoći Ukrajincima, naglasivši da prava trebaju imati samo oni koji rade i uplaćuju poreze.
Zabrinutost dijela javnosti pojačava i rast popularnosti desničarskih stranaka – Alternative za Njemačku (AfD) i Konfederacije – koje ističu pitanje socijalnih davanja i vojnih obveza izbjeglih mladića.
Podjele unutar vladajućih
Socijaldemokrati (SPD), partner u njemačkoj vladi, drže distancu. Sebastian Fiedler ocjenjuje da „nije posao Njemačke odlučivati koga će Ukrajina poslati u rat”, te zasad ne vidi potrebu za hitnim potezima. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt traži dodatne podatke kako bi utvrdio je li riječ o prolaznom valu.
Bavarski premijer Markus Söder, vođa Kršćansko-socijalne unije, predlaže da se na razini EU-a ograniči Direktiva o privremenoj zaštiti ako Kijev sam ne smanji broj odlazaka.
Goleme brojke, rastuće tenzije
Njemačka trenutačno skrbi za oko 1,2 milijuna, a Poljska za gotovo milijun ukrajinskih izbjeglica – više od polovice svih ljudi izbjeglih u EU. Iako Ukrajinci čine više od 6 % poljske radne snage i znatno pridonose rastu BDP-a, politički pritisak zbog novih, mahom vojno sposobnih, doseljenika raste.
Kako rat ulazi u četvrtu zimu, a milijuni u Ukrajini riskiraju ostati bez grijanja, vode i struje, analitičari očekuju da će se rasprava o „bjeguncima od mobilizacije” na ulicama Berlina i Varšave dodatno zaoštriti.
