Javna nabava, čija je ukupna vrijednost prošle godine dosegnula između 12 i 14 milijardi eura ili 20,07 % BDP-a, ponovno je u središtu rasprave. Tijekom okruglog stola na konferenciji „48 sati“ u Šibeniku – godišnjem susretu gradonačelnika i poduzetnika – predstavnici Ministarstva gospodarstva i gospodarstvenici razmijenili su stavove o predstojećim izmjenama Zakona o javnoj nabavi.
Mateja Matković, voditeljica Službe za međunarodnu suradnju, razvoj i usklađivanje sustava u Ministarstvu gospodarstva, najavila je da novi zakon neće stupiti na snagu 1. siječnja 2026., kako je prvotno bilo predviđeno, nego "nešto kasnije, početkom te godine".
Mirko Habijanec, predsjednik HUP-Udruge graditeljstva i predsjednik Uprave Radnika, upozorio je da je elektroničko savjetovanje završilo bez postignute suglasnosti s Hrvatskom udrugom poslodavaca niti je formirana zajednička radna skupina.
„Ni u jednoj zapadnoj državi nijedan zakon koji se tiče gospodarstva ne donosi se bez suglasnosti poslodavaca. Zakonodavci moraju znati da iza nas stoje i sindikati i radnici“, poručio je Habijanec, dodajući kako tvrtke prilikom prijave na javne natječaje ne moraju dokazati da redovito isplaćuju plaće, što bi, po njegovu mišljenju, trebalo biti obvezan razlog za isključenje.
Svoje je izlaganje zaključio oštrom tvrdnjom: „Najveća korupcija događa se upravo u segmentu javne nabave.“
Gospodarstvenici stoga traže veći utjecaj na konačni tekst zakona, tvrdeći da će bez njihova konkretnog doprinosa i strožih kontrolnih mehanizama teško biti moguće smanjiti korupcijski rizik i osigurati pravičnu tržišnu utakmicu.