Američko gospodarstvo, pogođeno nestabilnostima tijekom 2025., iduće bi godine ponovno trebalo ubrzati rast. Glavni zamah očekuje se zahvaljujući nižim porezima na dohodak i većim povratima poreza, što bi trebalo ojačati privatnu potrošnju – temeljni stup domaće potražnje.
Dodatni poticaj stiže iz paketa poreznih olakšica za poduzeća unutar, kako ga administracija naziva, „velikog lijepog zakona”. Time bi se kapitalna potrošnja, trenutačno usredotočena na podatkovne centre i umjetnu inteligenciju, mogla proširiti i na druga industrijska područja.
Glavna ekonomistica KPMG-a Diane Swonk smatra da će fiskalni poticaji imati brz i mjerljiv efekt: „Utjecaj fiskalnih poticaja mogao bi samostalno dodati pola postotnog boda ili više u rast BDP-a u prvom tromjesečju.”
Stručnjaci procjenjuju kako će se najveći pritisak viših carinskih pristojbi na cijene osjetiti u prvoj polovici godine. Ako inflacijski val potom oslabi, plaće bi, po projekcijama Federalnih rezervi, mogle nadmašiti rast cijena, čime bi se dodatno popravila kupovna moć kućanstava.
Investicije u umjetnu inteligenciju ostat će ključan pogon rasta. Veliki tehnološki igrači, uključujući Amazon i Alphabet, već su najavili nova višemilijardna ulaganja, signalizirajući da AI infrastruktura ostaje prioritet i u 2026.
Kombinacija poreznih rasterećenja, ublaženih carinskih neizvjesnosti i nastavka ciklusa snižavanja ključnih kamatnih stopa stoga ulijeva optimizam analitičarima. S obzirom na najave, američko gospodarstvo u novu godinu ulazi s ambicijom da povrati zamah i potvrdi otpornost najvećeg svjetskog tržišta.