Hrvatska se u velikom europskom istraživanju SPRINT, vrijednom oko 15 milijuna eura, pokazala kao zemlja s najmanjim brojem različitih ostataka pesticida u tlu i slatkovodnim ekosustavima. Projekt je vodio Wageningen University & Research, a u njemu je sudjelovalo 28 znanstvenih institucija iz deset europskih zemalja i Argentine. Ključnu hrvatsku ulogu preuzeo je porečki Institut za poljoprivredu i turizam, čiji su znanstvenici dr. sc. Igor Pasković i dr. sc. Marija Polić Pasković pet i pol godina pratili kretanje pesticida od polja do kućne prašine.
Istraživači su u Istri, odabranoj zbog razvijenog maslinarstva, uzimali uzorke tla, plodova, kukaca, vode, riba, šišmišjeg izmeta, ali i krvi te urina ljudi i životinja. Sudionici su sedam dana nosili narukvice koje upijaju kemijske čestice, a domove su usisavali posebnim vrećicama za analizu prašine.
„Kada gledamo rezultate svih zemalja uključenih u projekt, jasno se vidi da Hrvatska ima najmanji broj različitih ostataka pesticida u tlu i slatkovodnim tijelima i to nas svrstava među bolje pozicionirane države. Međutim to nije razlog za opuštanje nego upravo suprotno, to je stanje koje moramo sačuvati”, naglasio je dr. Pasković.
Unatoč povoljnom ukupnom rezultatu, u hrvatskim su uzorcima otkriveni tragovi pesticida zabranjenih još 1970-ih. Više koncentracije bilježene su kod starijih ispitanika, što upućuje na dugotrajnu postojanost tih tvari u okolišu.
Najveća raznolikost pesticida pronađena je u kućnoj prašini. „Analiza kućne prašine pokazala je da se upravo tamo nalazi najveći broj različitih pesticida iako su koncentracije niske, što znači da izloženost dolazi iz različitih izvora, uključujući sredstva za suzbijanje buha ili komaraca koje na kraju unosimo i u naše domove”, istaknula je dr. Polić Pasković.
Znanstvenici su utvrdili i neočekivane puteve unosa: čestice se unose na potplatima cipela, a rezano cvijeće, koje ne podliježe strogim ograničenjima prskanja, može povisiti izloženost ako se drži u kuhinji.
Zaključak istraživanja glasi da pesticidi više nisu isključivo poljoprivredni problem, nego sastavni dio svakodnevice. Hrvatsku povoljnu sliku, poručuju autori, treba očuvati stalnim nadzorom i odgovornim gospodarenjem, jer jednom narušena ravnoteža teško se vraća.