Poljska je ubrzala pripreme za potencijalni sukob s istoka. Dok se rat u Ukrajini nastavlja, Varšava pokreće sveobuhvatni program civilne otpornosti čiji je cilj do 2027. obučiti oko 400 000 građana – od školaraca do umirovljenika.
„Živimo u najopasnijem razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata. Svaki od nas mora znati kako reagirati u krizi”, poručio je ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz na predstavljanju programa. Polaznici tijekom vikend-tečajeva obilaze skloništa, uče koristiti plinske maske, paliti vatru kremenom, čitati karte i pružati prvu pomoć.
Istodobno je vlada odobrila proračun za 2026. kojim izdvajanja za obranu rastu na 4,8 % BDP-a, čime Poljska nadmašuje gotovo sve ostale članice NATO-a. Novi propisi nalažu da svaka nova zgrada mora imati sklonište, a započela je i obnova dotrajalih skloništa iz prethodnih desetljeća.
Najvidljiviji projekt je „istočni štit” – sustav rovova, zidova, zapreka i tehnološke opreme duž granica s Bjelorusijom i ruskim Kalinjingradom. Uz fizičke prepreke postavljaju se GPS tornjevi i protudronski senzori koji bi trebali spriječiti incursije bespilotnih letjelica i diversantske akcije.
Vojni zapovjednici otvoreno govore o promjeni sigurnosne slike. Brigadni general Roman Brudło, na čelu 9. oklopno-konjičke brigade stacionirane nedaleko bjeloruske granice, kaže da se „mirna vremena nažalost više ne mogu uzimati zdravo za gotovo” te napominje kako obavještajne procjene spominju mogućnost „punog napada u idućih jednu do pet godina”. Ipak, očekuje da će Moskva prije svega nastaviti hibridnim metodama – sabotažama, cyber-napadima i pritiskom na granici – „kako bi nas iscrpila, ali ne priješla granicu koja bi ujedinila Zapad”.
Prvi incidenti već su se dogodili: upadi dronova u poljski zračni prostor i nedavna eksplozija na željezničkoj pruzi, za koju vlasti optužuju ruske agente, pojačali su osjećaj hitnosti. U pograničnom Gołdapu stanovnici tvrde da prijetnju osjećaju, ali ne gube prisebnost. „Iskreno, više bih se brinuo da živim u Varšavi. Strateški, nas ovdje vjerojatno ne bi gađali”, kaže 45-godišnji Piotr Bartoszuk.
Pooštrene mjere sigurnosti utjecale su i na javnu raspravu o migracijama. Aktivistica Aleksandra Chrzanowska upozorava da je povezivanje izbjeglica s ruskim planovima postalo „krajnje desni, rasistički narativ” te da patnje ljudi koji traže azil više ne zanimaju širu javnost.
Unatoč kritikama, politički konsenzus oko jačanja obrane zasad je čvrst. Rovovi se kopaju, skloništa obnavljaju, a tisuće građana vikende provode u vojnim bazama učeći vještine za kojima se, svi se nadaju, nikada neće ukazati stvarna potreba.