Poljska se ubrzano utvrđuje duž granice s Bjelorusijom i ruskom eksklavom Kalinjingradom, gradeći sustav rovova, bunkera i visokotehnoloških senzora pod nazivom „istočni štit“. Projekt se nadovezuje na već postojeći granični zid, a stiže u trenutku kada je Varšava najavila da će izdvajati 4,8 % BDP-a za obranu – više nego gotovo sve druge članice NATO-a.
„Živimo u najopasnijem razdoblju od završetka Drugog svjetskog rata“, poručio je ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz i naglasio da „svatko od nas mora imati vještine, znanje i praktične sposobnosti nužne za snalaženje u krizi“.
Incidenti koji hrane strah • ruska invazija na Ukrajinu 2022. • sve učestaliji upadi dronova u poljski zračni prostor • sabotaže koje vlasti povezuju s ruskom obavještajnom službom – posljednja je eksplozija željezničke pruge početkom prosinca
Brigadni general Roman Brudło upozorava da „analize različitih obavještajnih službi govore da postoji mogućnost potpune ruske invazije kroz godinu, dvije ili pet“, ali i da će Moskva vjerojatno nastaviti s „hibridnim metodama, ispod praga otvorenog rata, kako bi nas iscrpila, ali bez izazivanja jedinstvenog odgovora NATO-a“.
Hibridna bojišnica: migracije pod povećalom Na istoku zemlje vojnici pomažu graničnoj policiji u nadzoru migracijskih ruta. Kapetan Karol Frankowski opisuje svakodnevicu: senzori bilježe svaki pokušaj prelaska, a nedavno je priveden muškarac iz Afganistana. „To je nužno za zaštitu zemlje. Ne znamo tko je taj Afganistanac. Možda je špijun ili osoba koja želi destabilizirati Poljsku iznutra“, kaže časnik.
Aktivistica Aleksandra Chrzanowska iz organizacije Grupa Granica uzvraća da se sigurnosni diskurs pretvorio u „nacionalističku, rasističku naraciju“ koja tragediju izbjeglica gura na margine.
Život uz granicu: mirna svakodnevica i stara sjećanja U Gołdapu, gradu od 15 000 stanovnika tik do Kalinjingrada, ravnatelj strukovne škole Piotr Bartoszuk priznaje da prijetnja „utječe na način razmišljanja“, ali dodaje: „Strateški gledano, ovdje nismo primarna meta.“ Petnaestogodišnja učenica vojnog smjera Kornelia Brzezińska odlučna je: „Otišla bih na front. Volim Poljsku i ne bih je napustila.“
Ratne ožiljke i dalje podsjećaju na prošlost – zidovi škole nose gelere iz Drugog svjetskog rata, dok instruktori poput Pruszka organiziraju tečajeve preživljavanja i prve pomoći za civilne tvrtke. „Nadam se da nam ove vještine nikada neće trebati, ali želim da znaju što učiniti ako taj trenutak ikada dođe“, kaže on.
Nova stvarnost obrane „Istočni štit“ kombinirat će klasiku – rovove i utvrde – s GPS tornjevima i protudronskim sustavima. Samo nekoliko godina nakon što je granica služila za svakodnevni šoping-turizam s ruske strane, područje se pretvara u jednu od najčuvanijih crta bojišnice u Europi. Poljska pritom računa na NATO, ali jasno poručuje da je spremna i sama – bilo na tenkove, bilo na sabotaže i hibridne prijetnje.