Skromna komemoracija u bivšem zatočeničkom logoru Morinj dobila je neočekivanu kulisu: dok su hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i crnogorski kolega Ervin Ibrahimović polagali vijence te palili svijeće, nekoliko mještana tiho je prosvjedovalo tvrdeći da natpis na spomen-ploči „ne odražava istinu”. Na ploči se, među ostalim, spominje „velikosrpska agresija na Hrvatsku” i izražava žaljenje zbog patnje zatočenika.
„Ovdje dolazim već četvrtu godinu. Pokazujemo da nismo zaboravili stradalnike logora Morinj”, rekao je Grlić Radman, podsjetivši na napad na Dubrovnik prije 34 godine „bez ikakva povoda”. U delegaciji su bila i trojica bivših zatočenika čije je priče, kazao je, slušao večer ranije u Dubrovniku.
Ibrahimović je naglasio da je Crna Gora spremna suočiti se s mračnim naslijeđem devedesetih: „Ne smijemo dopustiti da se zaboravi logor Morinj i sva ona zla koja su se u njemu dogodila.” Upozorio je i da „te mračne ideologije nisu poražene do kraja” te da i danas postoje oni koji veličaju ratne zločince.
Morinj je između 1991. i 1992. bio mjesto zatočenja 292 osobe iz dubrovačke regije; 169 svjedoka opisalo je zlostavljanja, a četvorica čuvara osuđena su na ukupno 12 godina zatvora. Hrvatska i Crna Gora od početka godine vode konzultacije o nizu otvorenih pitanja, uključujući odštetu za bivše zatočenike, vlasništvo nad školskim brodom Jadran i pomorsku granicu.
Grlić Radman potvrdio je „određeni napredak” u pregovorima, ali je istaknuo da je Hrvatskoj „neprihvatljivo” da gradski bazen u Kotoru nosi ime po Zoranu „Džimiju” Gopčeviću, za kojeg dubrovački logoraši tvrde da je bio zapovjednik straže u Morinju.
Dodatnu napetost unosi zahtjev crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića da se u paket rješavanja otvorenih pitanja uključi i slučaj vojnog zatvora Lora u Splitu, gdje je stradalo 14 pripadnika JNA. Grlić Radman poručuje da „ne može doći do izjednačavanja” dvaju slučajeva jer je hrvatsko pravosuđe već donijelo pravomoćne presude za zločine u Lori.
Iako sporovi ostaju, subotnja ceremonija pokazala je da obje vlade žele njegovati kulturu sjećanja i graditi bolje odnose. Ibrahimović je zaključio da „samo priznavanjem prošlosti možemo osigurati budućnost”, dok je hrvatski ministar poručio kako će Zagreb „u zaštiti žrtava i njihove imovine ustrajati na provedbi svih presuda”.