Pozivi da britanski monarh javno zatraži oprost zbog transatlantske trgovine porobljenim Afrikancima sve su glasniji nakon što je novo povijesno istraživanje rasvijetlilo ulogu krune u sustavnom održavanju trgovine ljudima kroz nekoliko stoljeća.
Povjesničarka Brooke Newman u svojoj upravo objavljenoj knjizi „The Crown’s Silence” iznosi podatke prema kojima su vladari od Elizabete I. do Georgea IV. koristili zaradu od ropstva za punjenje državne blagajne i obranu carstva. Do 1807. – godine kada je Britanija zabranila trgovinu robljem – sama je kruna, navodi se u knjizi, bila najveći pojedinačni kupac porobljenih ljudi.
Unatoč tome što je kralj Charles III. ranije izrazio „osobnu tugu” zbog patnje izazvane ropstvom i najavio „kreativne načine ispravljanja nejednakosti”, formalna isprika dosad nije stigla. Zastupnica laburista Bell Ribeiro-Addy, koja vodi međuparlamentarnu skupinu za afričke reparacije, poručila je da „osobna tuga ne priliči jednom od najvećih zločina protiv čovječnosti”. „Ovo nije pitanje pojedinaca nego monarhije kao institucije”, dodala je, naglasivši potrebu za priznanjem povijesti i djelovanjem protiv naslijeđenog rasizma i nejednakosti.
Nevladina organizacija Runnymede Trust ocjenjuje da bi isprika bila „dobrodošao, simboličan prvi korak”, ali samo uz konkretnu državnu obvezu da se razmotre načini na koje je ropstvo „ukodiralo” današnje ekonomske i financijske sustave – te da se krene u njihovu preobrazbu.
Liliane Umubyeyi iz African Futures Laba smatra da „samo priznanje nije dovoljno” jer za reparacije postoji i „pravna i moralna obveza”, s obzirom na to da je ropstvo pod međunarodnim pravom priznato kao zločin protiv čovječnosti.
Zastupnica Zelenih Carla Denyer drži da je službena isprika „odavno zakasnila”, a neovisni stručnjaci povezani s Ujedinjenim narodima slažu se da bi takav čin bio temelj za daljnju reparativnu pravdu. Aktivist Michael McEachrane ističe da je kolonijalizam „doprinosio društvenim, gospodarskim i ekološkim nejednakostima više nego ijedna druga sila u povijesti”, dok odvjetnica za ljudska prava Dominique Day navodi kako se naslijeđe ropstva nastavlja „u policijskim ubojstvima, masovnim optužnicama, ali i slučajevima Windrush i Grenfell”.
Tema će, prema očekivanjima, doći u središte pozornosti na sastanku čelnika Commonwealtha krajem godine u Antigvi i Barbudi, gdje bi karipske i afričke države mogle ponovno zatražiti jasne poteze Londona. Autorica knjige napominje da bi taj skup, zajedno s 2026. godinom – kada se obilježava 20. obljetnica prve isprike britanskog premijera za svrhu ropstva – mogao predstavljati prekretnicu za kralja Charlesa.
Buckinghamška palača zasad nije komentirala najnovije zahtjeve.