Putnici iz Bosne i Hercegovine na europskim granicama sve se češće susreću s produljenim provjerama, zadržavanjima pa čak i odbijanjem ulaska. Razlog nisu neispravni putni dokumenti, nego stroža primjena pravila koja traže detaljnu potvrdu svrhe puta i dovoljne financijske potpore.
• Novac na uvid – Granični službenici imaju pravo zatražiti dokaz da putnik raspolaže sredstvima dovoljnim za cijelo planirano razdoblje boravka. Dopušteni su gotovina ili izvadak s bankovne kartice. Bez takvog dokaza ulazak može biti odbijen.
• Adresa i kontakt domaćina – Općenite izjave poput „idem kod prijatelja” sve rjeđe prolaze. Službenici traže točnu adresu, ime, prezime i telefonski broj osobe kod koje putnik odsjedne, a ponekad domaćina izravno nazovu radi provjere.
• Sumnjiva mala prtljaga – Putovanje s tek ručnom torbom lako potakne sumnju da se planira nezakoniti rad. U tom slučaju graničari dodatno ispituju o duljini boravka, povratnoj karti i zaposlenju u BiH te mogu detaljno pregledati vozilo ili kofer.
• Djeca s različitim prezimenom – Roditelji koji putuju s maloljetnicima čije prezime ne odgovara njihovom moraju imati izvadak iz matične knjige rođenih ili drugi dokaz srodstva, osobito na vanjskim granicama Schengena.
• Alat u autu znači moguće „rad na crno” – Pronađu li se alati ili zaštitna oprema, službenici mogu posumnjati da putnik namjerava raditi bez dozvole te zatražiti dodatna pojašnjenja.
• „Nevidljive” zabrane – U informatičkim sustavima i dalje se mogu nalaziti stare zabrane iz bilo koje članice EU-a. I ako su svi dokumenti uredni, to može biti povod za odbijanje ulaska.
Prema pravilima Schengenskog zakonika, konačnu odluku uvijek donosi granični policajac na prijelazu. Zato stručnjaci savjetuju putnicima iz BiH da prije polaska pripreme dokaz o smještaju, povratnoj karti, izvod s računa te, po potrebi, dokumente o radnom odnosu i rodbinskoj vezi kako bi smanjili rizik od neugodnih iznenađenja na granici.