Anonimna Zagrepčanka objavom u jednoj od najvećih Facebook grupa za najam stanova pokrenula je žestoku raspravu o pravima najmodavaca i podstanara. Žena tvrdi da joj dugogodišnji najmoprimci već godinu dana ne plaćaju najamninu ni režije – dug je premašio 2 000 eura – te odbijaju iseliti jer više nema važeći ugovor.
„Dragi ljudi, očajna sam… podstanari iz pakla prijete policijom jer ‘nemamo valjan ugovor’”, napisala je, priznajući da se prije dvije godine iz nepažnje nije potpisao novi ugovor, premda i dalje prijavljuje prihod i plaća porez. U starom ugovoru postoji klauzula o prešutnom produljenju, što ju je potaknulo da angažira odvjetnika i najavi tužbu za iseljenje i naplatu duga.
Komentari su pokazali koliko je tema osjetljiva. Dok su neki savjetovali „isključite vodu i struju” ili „promijenite bravu”, drugi su upozorili da bi takav postupak mogao rezultirati kaznenom prijavom. Prema Zakonu o najmu stanova, vlasnik ne smije samovoljno iseliti najmoprimca ni prekinuti opskrbu komunalijama; jedini legalan put je pisani otkaz ugovora, razuman rok za iseljenje i – ako to ne urodi plodom – sudska tužba.
Odvjetnica Anđelka Kasum podsjeća da se problem često izbjegne solemniziranim ugovorom kod javnog bilježnika. Takav dokument, s ugrađenom ovršnom klauzulom, postaje ovršna isprava pa se dug i deložacija mogu rješavati brže, bez višegodišnjeg parničenja. Iako nije obvezan, kaže Kasum, „to je investicija koja se višestruko vraća”.
Mnogi komentatori poručili su da država bolje štiti podstanare koji ne plaćaju nego vlasnike koji uredno plaćaju porez. No zakon je jasan: bez obzira na prijetnje i neplaćanje, najmodavac mora poštovati propisani postupak ili riskira kaznenu odgovornost.
Slučaj očajne najmodavke tako je postao ilustracija kroničnog problema zagrebačkog tržišta najma – nedostatka jasnih pravila, ali i kulture poštivanja ugovora. Dok sud ne odluči, ona može samo čekati. „Sama sam i plačem svaki dan”, napisala je, uvjerena da je to, koliko god teško, jedini put da stan vrati pod svoju kontrolu.