Francuska krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) ulazi u završnicu priprema za predsjedničke izbore 2027., ali unutar nje bukti tiha borba oko ključnog pitanja: je li Rusija prijetnja ili partner.
Već godinama RN nastoji izbrisati tragove nekadašnje otvorene naklonosti prema Kremlju, osobito otkako je Moskva 2022. pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Ipak, unutar stranke i dalje suprotstavljena dva tabora:
- Mlađa, „atlantskija” struja okupljena oko 30-godišnjeg predsjednika stranke Jordana Bardelle, koja Moskvu naziva „prijetnjom” i tvrdi da Francuska mora stajati uz Ukrajinu.
- Tradicionalistički gard, predvođen eurozastupnikom Thierryjem Marianijem i političkom mentoricom Marine Le Pen, koji ponavljaju klasične teze o „širenju NATO-a prema istoku” kao glavnom uzroku rata te zagovaraju labavije veze s Alijansom.
„Stranačka se linija neće jednako oblikovati bude li kandidat Bardella ili Le Pen. Marine je potpuno u gaulistoidnoj tradiciji, dok je Jordan bliže gaulistoidno-atlantskoj“, priznaje visoki dužnosnik RN-a.
BARDellA MIJENJA RETORIKU, ALI NE I SVE GLASOVE Bardella je posljednje dvije godine glavni simbol zaokreta. Nedavno je izjavio da je u Francuskoj vladala „kolektivna naivnost” prema namjerama Vladimira Putina te je u parlamentu podržao povećanje vojnog proračuna. Ipak, njegove crvene linije ostaju jasne: protivi se isporuci dalekometnih projektila Kijevu i odbija slati francuske vojnike u poslijeratnu Ukrajinu bez mandata Ujedinjenih naroda.
S druge strane, Mariani je i dalje redovit gost ruskih medija te poručuje da je „povijesni stav RN-a nesvrstavanje uz NATO i Europa bez zajedničke vojske”. Još 2014. kamen spoticanja postao je stranački kredit podignut kod banke povezane s Moskvom, a iako je otplaćen 2023., sjena Kremlja nije nestala.
UTJECAJ NA PARIZ I NATO Francuska posjeduje nuklearni arsenal i ključno je NATO-vo uporište u Europi. Stoga bi moguć dolazak Kremlju sklonije administracije na čelo države poremetio ravnotežu unutar Saveza. Dok Bardellini suradnici tvrde da bi „izlazak iz integriranog zapovjedništva NATO-a bio uredan i bez dovođenja u pitanje članka 5.”, Le Pen je više puta najavila brži rez.
KOMPROMISI I AMBIVALENCIJA U Europskom parlamentu zastupnici RN-a prošle su godine redovito ostajali suzdržani pri glasanju o rezolucijama vezanim uz Rusiju i Ukrajinu. Slično se ponovilo u Nacionalnoj skupštini, gdje su krajnji desničari propustili podržati simboličnu deklaraciju potpore Kijevu. Čak i najproukrajinskiji među njima odbijaju nazvati Rusiju „egzistencijalnom prijetnjom”, kako to čini predsjednik Emmanuel Macron.
U javnim nastupima Le Pen sve češće zaobilazi Moskvu i umjesto toga udara po Bruxellesu, tvrdeći da Europska komisija pokušava proširiti ovlasti u području obrane. Vojne planove Elize kritiziraju kao „zveckanje oružjem” koje odvlači pozornost s domaćih problema.
PRED IZBORE – NEIZVJESNOST Ankete trenutno daju prednost Bardelli, no Le Pen pokušava ukinuti zabranu kandidature zbog presude za zloporabu sredstava Europskog parlamenta. Tko god na kraju istakne kandidaturu, odredit će hoće li Pariz prema Moskvi zauzeti tvrđi ili pomirljiviji stav — pitanje od kojega direktno ovisi sigurnosna arhitektura cijelog kontinenta.
