Gotovo dva mjeseca nakon izbijanja rata u Iranu i poskupljenja nafte, hrvatski prijevoznici bilježe osjetne gubitke. U ponedjeljak će se u Saboru raspravljati o izmjenama Zakona o PDV-u koje bi Vladi omogućile da u izvanrednim okolnostima privremeno snizi PDV na gorivo s 25 na 15 posto. Mjera bi trajala dva tjedna i, prema procjenama, zaustavila bi nagli rast cijena na crpkama.
Prijevoznici pod dvostrukim pritiskom
Predsjednik Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović ističe da tvrtke već trpe dvostruki udar: „Pored cijena koje vidimo na pumpama, oni su prije još imali neke rabate koje im sad više dobavljači ne daju.” Dodaje da im takozvani plivajući PDV neće pomoći: „Ako se nama umanji ulazni PDV, to će pomoći isključivo građanima, ali poduzećima to ne znači ništa.” Kao trajnije rješenje predlaže „direktnu pomoć ugroženim sektorima i veće ulaganje u javni prijevoz”.
Ekonomska optika: niži PDV nije sustavno rješenje
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da sadašnje cijene nafte još ne predstavljaju istinski naftni šok: „Na ovoj razini cijena sigurno ne, to bi morala biti cijena iznad 150 dolara za jedan barel, 170, pa tek onda možemo govoriti o nekom snažnijem naftnom šoku.” Uz to upozorava da je najavljena mjera „političko, a ne ekonomsko rješenje” i naglašava: „Vlada ne može beskonačno održavati nisku cijenu energije; energija se mora štedjeti i mora se proizvoditi lokalno i potrošit lokalno.”
Energetska praksa: složena računica za trgovce
Energetski stručnjak Davor Štern upozorava na operativne poteškoće: „Sve ove stvari koje su 'plivajuće' je vrlo teško pratiti. Trgovcima je jako teško određivati kad su kupili zalihe, po kojoj cijeni te zalihe idu, kad nastane mjesto plaćanja PDV-a, trošarine itd.” Po njemu, mjera može stvoriti dodatne nejasnoće u poslovanju i potencijalni prostor za manipulacije.
Privremeni predah ili odgoda problema?
Ako Sabor prihvati izmjenu zakona, Ministarstvo financija morat će pažljivo nadzirati formiranje maloprodajnih cijena kako bi dvotjedno smanjenje imalo učinka. No sugovornici se slažu da, bez dugoročnih ulaganja u energetsku tranziciju i javni prijevoz, Hrvatska i dalje ostaje ranjiva na svaku novu nestabilnost na svjetskom tržištu nafte.