Dok se domaća politička javnost još bavi raspravama o ustaškim pozdravima i antifašističkim prosvjedima, premijer Andrej Plenković odabrao je predah na europskoj sceni. U svega nekoliko dana obišao je dvije ključne prijestolnice – Pariz i Berlin – te naglasio ambiciju da Hrvatska postane snažniji glas unutar Europske unije.
Plenković je ranije sudjelovao na Grand Continent Summitu u talijanskom Saint-Vincentu, a na istoimenoj francuskoj geopolitičkoj platformi objavio je politički esej pod naslovom „Hrvatski trenutak za Europu: doktrina Plenković”. U tekstu ističe ratno iskustvo Hrvatske kao posebnost među članicama EU-a i nudi vlastitu viziju mjesta koje bi Zagrebu trebalo pripasti „pod europskim suncem”.
Pritom se poziva na paralelu između hrvatskog Domovinskog rata i ruske agresije na Ukrajinu, naglašavajući da Zagreb može ponuditi jedinstveno razumijevanje sigurnosnih prijetnji na istoku Unije. Nakon Pariza, gdje je raspravljao o proširenju i daljnjem jačanju Schengena, Plenković je u Berlinu razgovore usmjerio na energetsku tranziciju i obrambenu suradnju.
U političkim kuloarima ponovno se nameće pitanje napušta li premijer Zagreb i cilja li na visoku poziciju u Bruxellesu. Sam Plenković o tome javno šuti, ali turneja po ključnim europskim centrima moći dodatno hrani spekulacije da gradi osobni, ali i hrvatski „plasman” u nadolazećim kadrovskim slagalicama EU-a.
