Premijer Andrej Plenković poručio je da hrvatski naftovod JANAF može u potpunosti zadovoljiti energetske potrebe Mađarske i Slovačke te stoga, kako tvrdi, „nema potrebe za izuzećem” tih država iz europskih i američkih sankcija protiv Rusije.
Plenković je govorio na forumu Grand Continent u Dolini Aoste, gdje je pitanje energetske ovisnosti bilo u središtu rasprave. Podsjetio je da Europa danas uvozi 95 % nafte, 90 % plina i dvije trećine ugljena iz trećih zemalja, što po njegovu mišljenju umanjuje suverenitet i otpornost Unije.
EU institucije upravo su usuglasile uredbu kojom se postupno, ali pravno obvezujuće, zabranjuje uvoz ruskog plina do kraja 2027. godine. Komisija najavljuje i dovršetak prekida uvoza ruske nafte do istog roka, a pravna podloga trebala bi biti predstavljena početkom iduće godine.
Budimpešta i Bratislava — ranije izuzete iz pojedinih sankcija — najavile su da će novu odluku osporiti tvrdeći da bez ruskih isporuka ne mogu podmiriti tržište. Hrvatski je premijer uzvratio brojkama: prema njegovim riječima, JANAF prema dvjema državama može transportirati više od 15 milijuna tona nafte godišnje, što je „dovoljno da njihove rafinerije rade maksimalnim kapacitetom”.
Mađarski politički vrh posljednjih je mjeseci prozivao Hrvatsku za „ratno profiterstvo”, navodeći da je Zagreb nepravedno podigao naknade za tranzit i da naftovod nema tehnički kapacitet za njihove potrebe. Plenković je te kritike ponovno odbacio.
Dotaknuo se i Naftne industrije Srbije (NIS), kompanije pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva, napomenuvši da bi „Srbija bila najsretnija da nema takvu vlasničku strukturu”. Istaknuo je kako prekid transporta neruske nafte prema rafineriji u Pančevu predstavlja problem i za JANAF, koji se time našao „u nezavidnom položaju”.
Zaključio je da su europske mjere udaljavanja od ruskih energenata „dobre za sve” te da Hrvatska infrastrukturno može preuzeti znatno veću ulogu u regionalnoj opskrbi energijom.
