Hrvatska se i dalje čvrsto svrstava uz Ukrajinu, ali bez najave slanja vojnika na bojišnicu – poruka je koju su ovih dana u odvojenim nastupima poslali premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović. Iako se obojica pozivaju na obranu hrvatskih interesa, njihovi se tonovi ponovo razilaze uoči najavljenog povijesnog sastanka Donalda Trumpa, Vladimira Putina i vodećih europskih čelnika u Washingtonu.
Plenković je nakon nedjeljnog online susreta tzv. Koalicije voljnih naglasio da Zagreb „nastavlja pružati podršku Ukrajini i postizanju pravednog mira – onoga koji poštuje međunarodno pravo i teritorijalni integritet Ukrajine, uz dugoročna sigurnosna jamstva”. Time se priklonio većini EU-ovih i NATO saveznika, koji ističu kako mir ne smije nagraditi agresiju niti kažnjavati žrtvu.
Predsjednik pak podsjeća da Hrvatska „ima samo obveze koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji i NATO-u”. U Facebook objavi Milanović tvrdi da Vlada „nije ovlaštena gurati Hrvatsku u nove koalicije koje bi mogle podrazumijevati i sudjelovanje hrvatskih vojnika u ratu u Ukrajini” te dodaje: „Hrvatski vojnici neće sudjelovati u tuđim ratovima.”
Tema slanja vojnika, barem zasad, nigdje nije službeno otvorena. Glavna je pozornost usmjerena na mogući mirovni dogovor koji, prema diplomatskim izvorima, skicira Bijela kuća: sigurnosna jamstva po uzoru na članak 5. NATO-a, ali bez formalnog prijema Kijeva u Savez, te nepristajanje na povratak Krima pod ukrajinsku zastavu. Izaslanik Steve Witkoff pritom spominje da je Moskva „pristala na neke ustupke” u pet okupiranih regija, no detalji ostaju iza zatvorenih vrata.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručuje da želi „trajni mir, ali bez trgovine teritorijem”, dok ruske snage i dalje napadaju Harkiv, Zaporižju, Sumski kraj i Odesu. U takvom okruženju Plenkovićevo naglašavanje „pravednog mira” i Milanovićevo upozorenje da „Koalicija voljnih” nije formalno obvezujuća za Hrvatsku otvaraju stari politički rov, poznat još od veljače 2022. – potporu Ukrajini da, ali bez hrvatskih čizama na terenu.
I dalje ostaje neizvjesno hoće li Washingtonski razgovori donijeti prekid vatre, kakva će se jamstva iscrtati i može li Sabor okupiti dvotrećinsku većinu za bilo kakav budući angažman Hrvatske. Za sada je jedina izvjesnost da će Vlada ostati uz većinu europskih partnera, dok će Pantovčak nastaviti podsjećati na ustavne i saborske ovlasti pri svakoj najavi širenja obveza izvan NATO-a i EU-a.
