Hrvatska godišnje kroz sustav javne nabave potroši više od 12,6 milijardi eura – oko petine BDP-a. Koliko su ti procesi transparentni, zašto plaće u državnoj službi lete u nebo i što sve to znači za poslodavce, analizirano je u emisiji „Špica s Macanom” u kojoj su gostovale direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber i stručnjakinja za EU fondove Ariana Vela.
Weber: skok od 48 % „prelijeva” radnike u državu „Pričamo o 48 posto rasta plaća year on year u javnom sektoru. To je ogroman rast mase plaća”, naglasila je Weber. Prema njezinim riječima, državne plaće sada u prosjeku nadmašuju privatne za gotovo 35 %, što poduzećima stvara golem problem: „Ne postoji sektor koji može dignuti plaće 48 posto. Privatnici jednostavno ne mogu konkurirati.”
Upozorila je i na „preglomazan” aparat: broj zaposlenih u državnom i javnom sektoru, tvrdi, ne prati kvalitetu usluge. Istodobno je porezno opterećenje na srednje i više plaće, od 43 do 45 %, treće najveće u Europi, dok se na prihod od apartmana plaća samo 2 %. „Kakvu to poruku šaljemo?” upitala je.
Macan: medijalna plaća stala na 1.200 eura Voditelj Krešimir Macan podsjetio je da je medijalna plaća – realniji pokazatelj od prosječne – dosegla 1.200 eura. Iako to znači rast od 50 % u četiri godine, produktivnost nije pratila taj tempo.
Vela: bez jasnih ciljeva nema učinkovitosti Ariana Vela smatra da je srž problema neuređena javna uprava: „Kad znamo tko je za što zadužen i koji mu je KPI, možemo nagraditi i penalizirati. Danas se izjednačavaju oni koji vuku sustav i oni koji ne odrađuju ni minimum.” Brzina rasta plaća – 20 do 30 % godišnje – po njezinu sudu gurá inflaciju i opterećuje poslovanje.
Strategije s 60 ciljeva – „veliki kupus” Vela je izdvojila i manjak pravih strateških usmjerenja. Dok Europa traži dokumente, Hrvatska proizvodi previše ciljeva. „Kako jedna mala država može imati 60 strateških ciljeva?” zapitala se, ističući da je nužno fokusirati se na područja u kojima smo doista jaki.
Javna nabava: dva paralelna sustava Ključna tema emisije bila je javna nabava i financiranje iz EU fondova. Vela smatra da je praksa u kojoj se privatna tvrtka, koja za svoj projekt pokriva 65 % troška, „provlači kroz sito i rešeto” zbog preostalih 35 % europskih sredstava – pretjerana. „Naše kontrole EU fondova ‘veći su katolici od pape’”, rekla je, upozorivši da paralelno postoje stroža pravila za „sekundarne nabave” nego za klasične postupke po Zakonu o javnoj nabavi.
Posljedice: zatvorene tvornice i propuštene investicije Weber je upozorila da je već zabilježeno nekoliko zatvaranja proizvodnih pogona u Slavoniji te odustajanja od novih ulaganja jer „business caseovi” skrojeni na prijašnjim troškovima rada više ne drže vodu. Istaknula je kako je sada „povijesna prilika” za smanjivanje državnog aparata i rasterećenje plaća onima koji zbilja isporučuju rezultate.
Rješenje vide u selektivnom nagrađivanju, jasnim mjerilima učinka i pojednostavljenju procedura – od zapošljavanja stranih radnika do javne nabave – kako bi se Hrvatska iz „preskupo organizirane” države pretvorila u konkurentno gospodarstvo koje nagrađuje rad, a ne status.