Hrvatska je prema prošlogodišnjoj analizi slovenskog portala Finance dosegnula prosječnu plaću od 2 036 eura prema paritetu kupovne moći (PPP) i time prestigla Sloveniju, gdje je ista mjera iznosila 1 792 eura. Time je preokrenut odnos iz 2022., kada je Slovenija imala 1 378, a Hrvatska svega 730 eura. Kao glavni razlog navodi se niže porezno opterećenje rada u Hrvatskoj.
Slovenska vlada na tu je usporedbu odgovorila videom na svom TikTok profilu, iznoseći podatke koji, tvrde, Hrvatsku i dalje stavljaju u nepovoljniji položaj kada se gleda neto iznos na računu i radnička prava.
Ključne brojke koje ističe Ljubljana:
• Prosječna neto plaća: 1 626,80 eura u Sloveniji prema 1 498 eura u Hrvatskoj.
• Naknada za prehranu: u Sloveniji 160 eura mjesečno neoporezivo; u Hrvatskoj nije obvezna, ali se može isplatiti do 1 200 eura godišnje.
• Naknada za prijevoz: u Sloveniji ulazi u neoporezive primitke; u Hrvatskoj nije zakonska obveza, no može se isplatiti u visini javnog prijevoza.
• Regres (božićnica/godišnji bonus): 1 277,72 eura u Sloveniji; u Hrvatskoj nije obvezan, a neoporeziva granica je 700 eura godišnje.
• Rodiljna naknada: pune plaće svih 12 mjeseci u Sloveniji nasuprot šest mjeseci u Hrvatskoj.
Makroekonomske razlike
Prema istom videu, inflacija u Sloveniji iznosi 2,6 %, dok je u Hrvatskoj 3,8 %. Standardne stope PDV-a su 22 % u Sloveniji i 25 % u Hrvatskoj, a snižene 9,5 % odnosno 13 %. Kad je riječ o gospodarskoj snazi, slovenski BDP po stanovniku, mjeren PPP-om, doseže 90 % prosjeka Europske unije, dok je hrvatski na 78 %.
Što brojke znače?
Podaci pokazuju da su hrvatske plaće, prilagođene za životne troškove, u uzlaznoj putanji i trenutačno nadmašuju slovenske. No službena Ljubljana upozorava da struktura primanja i socijalnih davanja radnike u Sloveniji i dalje stavlja u povoljniji položaj kad se gleda iznos na bankovnom računu i širina prava. Konačnu sliku standarda oblikuju, stoga, ne samo iznosi plaća nego i porezni sustav, inflacija te opseg neoporezivih naknada i socijalnih beneficija.