Koliko novca mjesečno treba da bi se u Hrvatskoj živjelo „normalno”? Sve češće spominjanih 2.000 eura nett ocrtava se kao nova psihološka granica, no put do te brojke, tvrde sindikati i ekonomisti, nije nimalo kratak.
Cijene rastu brže od plaća ‒ Jedna vrećica iz trgovine lako premaši 50 eura, ručak je najmanje 15, a kilogram mahuna doseže 7 eura. Uz visoke račune i školske troškove, građani zaključuju da je manje od 2.000 eura premalo za pristojan život. Prosječna plaća, trenutačno oko 1.440 eura nett, više ne prati troškove koji su u mnogim segmentima usporedivi, pa i viši od onih u bogatijim članicama EU.
Španjolske plaće, hrvatske cijene Usporedba maloprodajnih cijena pokazuje paradoks: Španjolci, čije su prosječne plaće znatno veće, kilogram riže plaćaju 1,40 eura, dok je u Hrvatskoj 2,70. Slično vrijedi i za piletinu ili kavu u kafiću. Stoga se sve glasnije traži tzv. španjolski standard plaća u zemlji „francuskih cijena i rumunjskih primanja”.
Sindikati: dostojanstvena plaća 2.025 eura Glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš podsjeća na ustavnu odredbu prema kojoj svaka plaća mora omogućiti dostojanstven život: „Ona bi trebala iznositi 2025 eura u netto iznosu.” Na društvenim mrežama i ulici građani se slažu – bez 2.000 eura teško je pokriti najam, hranu i ostale osnovne potrebe.
Hrana guta trećinu budžeta Ekonomist Ljubo Jurčić objašnjava zašto prosječni džep rast cijena osjeća snažnije nego drugdje: „Po našoj potrošnji i našem dohotku, hrana i piće idu na 30 do 32 posto, a u EU i razvijenim zemljama hrana je oko 10 posto.” Krivac je, kaže, skupa uvozna košarica – Hrvatska sama proizvodi premalo.
Produktivnost na začelju EU-a Jurčić upozorava i na strukturni problem: „Kad usporedimo članice EU, Hrvatska je tu negdje, četvrta ili peta od dna, godišnje naš radnik u proizvodnji proizvede vrijednosti oko 24 tisuće eura, Slovenac proizvede oko 35 tisuća eura, a prosječan Europljanin, uključujući i nas, 50 tisuća eura.” Sve dok se ne poveća produktivnost kroz industriju, nove tehnologije i IT sektor, povećanje plaća bez realnog pokrića, smatra, moglo bi samo potaknuti novu rundu inflacije.
Zaključak Želja za plaćom od 2.000 eura postala je gotovo društveni konsenzus. No za nju, poručuju stručnjaci, treba izgraditi gospodarsku podlogu: više domaće proizvodnje i veći tehnološki iskorak. U suprotnom, svako administrativno „podebljavanje” primanja moglo bi Hrvatima opet pojesti – inflacija.