Zabranjena Radnička stranka Kurdistana (PKK) objavila je u nedjelju da će povući svoje preostale borce s turskog teritorija u sklopu dogovorenog procesa razoružanja s Ankarom. Riječ je o najvećem iskoraku ka okončanju gotovo četiri desetljeća sukoba, u kojem je, prema procjenama, poginulo više od 40 000 ljudi.
U priopćenju iz sjevernog Iraka, gdje se nalazi glavnina njenih postrojbi, PKK navodi kako se odlučila na potpunu evakuaciju kako bi „postavila temelje za slobodnim, demokratskim i bratskim životom”. Organizacija ističe da time potvrđuje privrženost mirovnom procesu, ali i poziva tursku vladu da „bez odgode” donese „pravne i političke” mjere nužne za iduću fazu – integraciju kurdskih boraca u civilni i politički život.
Put ka „Turskoj bez terora” Glasnogovornik vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) Omer Celik pozdravio je objavu, ocijenivši je „konkretnim rezultatom vladinog cilja Turske bez terora”. Prema njegovim riječima, najava će olakšati rad parlamentarnog povjerenstva koje priprema zakonodavni okvir za reintegraciju.
PKK je u svibnju, nakon poziva zatvorenog vođe Abdullaha Öcalana, najavio razgradnju oružanih struktura, a u srpnju je simbolično uništio dio naoružanja. Organizaciju, koju i Turska i zapadni saveznici klasificiraju kao terorističku, turske snage posljednjih su godina potisnule duboko u sjeverni Irak, ali operacije bombardiranja i dalje traju, a Ankara ondje drži nekoliko vojnih baza.
Od neovisnosti do autonomije Pokret je 1984. krenuo u oružanu borbu za neovisnu kurdsku državu. Tijekom vremena fokus je pomaknut na šira kulturna i politička prava te ograničenu autonomiju u jugoistočnim, većinski kurdskim područjima. Turske vlasti tvrde da unapređuju prava Kurda, ali odbijaju bilo kakve separatističke zahtjeve.
Mogući domino-efekt u regiji Prekid sukoba mogao bi odjeknuti i izvan turskih granica, posebice u Siriji, gdje su Sjedinjene Države partner sirijskim kurdskim snagama koje Ankara smatra ogrankom PKK-a. Promjena statusa PKK-a u Turskoj stoga bi imala posljedice na raspored odnosa u cijeloj regiji.
Hoće li Ankara odgovoriti zahtjevu za zakonom o integraciji i kako će izgubljeno povjerenje na terenu biti obnovljeno, ostaje otvoreno pitanje – no korak koji je PKK danas napravio označava najjasniji signal da bi se gotovo 40-godišnji sukob napokon mogao približiti okončanju.