Vruća zdjelica pileće juhe tradicionalno je prva linija obrane čim krenu hunjavica i kihanje, no znanost zasad ne potvrđuje da ova „baka-terapija” doista skraćuje trajanje prehlade.
• Što kaže istraživanje? – Laboratorijski pokusi naznačili su blagi protuupalni učinak, ali premalo je podataka za konačan zaključak. – Studija Sveučilišta u Nebraski iz 2000. otkrila je da domaća juha od piletine, mrkve, peršina i luka smanjuje aktivnost bijelih krvnih stanica – pokazatelja upale – u uzorcima krvi. – Još starije istraživanje iz 1978. pokazalo je da vruća juha potiče pojačano izlučivanje sekreta u nosu kod 15 zdravih dobrovoljaca, no isti je, kratkotrajni učinak (30 min) imala i obična topla voda. – Prema izvješću UCLA-a iz 1998., pileća juha može pomoći da treplje u nosu učinkovitije zadrže čestice koje prenose infekciju.
• Zašto se ipak osjećamo bolje? – Temperatura juhe zagrijava dišne putove, razrjeđuje sluz i potiče cirkulaciju, čime se olakšava disanje. – Hranjivo povrće i proteini iz mesa opskrbljuju organizam vitaminom C, antioksidansima i energijom koja je potrebna oslabljenom imunološkom sustavu. – Psihološka ugoda tople, mirisne juhe pojačava placebo-učinak pa se bolesnik subjektivno osjeća bolje.
• Domaća ili iz konzerve? Nutritivno bogata može biti i industrijska juha – bitno je da je topla i da sadrži povrće. Razlike u receptima (u juhama nema „univerzalnog modela”) onemogućuju izravnu usporedbu učinaka.
• A što je s čajevima? Topli napici jednako će hidratizirati i zagrijati sluznicu, ali izvan toga nema dokaza o dodatnoj koristi protiv prehlade.
Zaključak: pileća juha može olakšati simptome i pružiti prijeko potrebnu utjehu, ali ne liječi samu prehladu. Uz dovoljnu tekućinu, odmor i uravnoteženu prehranu, tanjur juhe ostaje ukusna, ali ne i čudesna pomoć u sezoni šmrkanja.