Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula u utorak je pred Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) predstavio nacrt godišnjeg izvještaja o napretku Srbije na putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Piculin dokument nadovezuje se na prošlogodišnji izvještaj i misiju provjere činjenica provedenu u Beogradu u siječnju 2026., a analizira stanje reformi, vladavinu prava i usklađenost Srbije s europskim vrijednostima i zajedničkom vanjskom politikom.
„Europski parlament mora jasno podržavati proširenje, ali ono mora počivati na konkretnim rezultatima, stvarnim reformama i dosljednoj usklađenosti s europskim vrijednostima”, istaknuo je Picula, upozorivši da su reforme u Srbiji protekle godine uglavnom stagnirale, a u pojedinim područjima i nazadovale.
Posebno je izdvojio problem vladavine prava i demokracije, gdje su, kako kaže, zabilježeni „značajni nazadci”. Dodao je da je politička scena u Srbiji „izrazito polarizirana i puna tenzija”, a cjelokupni proces pristupanja već godinama stoji zbog ograničenog napretka u dijalogu s Kosovom, nedostatka usklađenosti sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, te pogoršanih uvjeta za rad medija i civilnog društva.
U govoru je podsjetio i na neriješenu sudbinu nestalih osoba te neprocesuirane ratne zločince iz 90-ih, naglašavajući da su ta pitanja i dalje ključna prepreka u procesu pomirenja i približavanja Beograda europskim standardima.
Picula je poručio da se Srbija mora „jasno i strateški opredijeliti” za članstvo u EU: deklarativne izjave više, kaže, nisu dovoljne, a dosadašnja politika „gledanja kroz prste” pod izlikom stabilnosti samo je udaljila zemlju od Unije.
Nacrt izvještaja navodi i konkretne primjere nesklada između proklamirane proeuropske orijentacije i stvarne prakse: izostanak Srbije sa summita EU – Zapadni Balkan u prosincu 2025. te sudjelovanje njezine vojske na vojnoj paradi u Moskvi u svibnju iste godine. „Ovi primjeri jasno pokazuju jaz između deklariranog strateškog cilja Srbije i stvarne političke prakse”, zaključio je Picula.
