Europski parlament idući će tjedan u Strasbourgu raspravljati o rezoluciji kojom želi odgovoriti na, kako se navodi, „rastuću represiju u Srbiji”. Inicijativa dolazi nakon što su mjesecima diljem zemlje održavani masovni prosvjedi potaknuti prošlogodišnjom tragedijom na novosadskom željezničkom kolodvoru, kada je urušavanje nadstrešnice usmrtilo 16 ljudi.
• 10 700 prosvjeda od veljače do rujna, navodi Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju. • 1 028 uhićenih i najmanje 340 nasilnih incidenata, uključujući teške ozljede. • Od kolovoza nasilje eskalira: specijalna policija brutalno postupa prema studentima, a provladini mediji difamiraju prosvjednike.
„Pozivamo Komisiju da jasno artikulira potrebu za istinskim reformama, uključujući obnovu demokratskih institucija, jačanje vladavine prava te borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala”, istaknuo je Picula, upozorivši kako neopravdane pohvale upućene Beogradu vrijeđaju građane na ulicama.
Kolegica iz kluba socijalista i demokrata, Belgijka Kathleen Van Bremp, dodaje da „štetni komplimenti” Europske komisije prema srbijanskoj vlasti osjećaj izdaje među studentima i prosvjednicima samo produbljuju.
Zahtjevi Europskog parlamenta
- Transparentna istraga tragedije u Novom Sadu, s naglaskom na moguću ulogu korupcije u snižavanju sigurnosnih standarda.
- Ciljane sankcije pojedincima odgovornima za kršenje ljudskih prava i nasilje nad mirnim okupljanjima.
- Misija za utvrđivanje činjenica o stanju demokracije, koja bi uključila i parlamentarne predstavnike EU-a.
- Osuda ruskog miješanja u srbijanske unutarnje prilike, nakon što je predsjednik Vladimir Putin prosvjede nazvao „obojenom revolucijom”.
Picula upozorava da je Srbija „najvažnija i najveća zemlja zapadnog Balkana”, pa bi daljnje pogoršanje situacije moglo destabilizirati cijelu regiju. Među prioritetima se spominje i Expo 2027., velik projekt obilježen optužbama za raširenu korupciju.
Retorika iz Bruxellesa već se mijenja: prilikom posljednjeg posjeta Beogradu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen više nije Vučiću tepala „dragi Aleksandre”, nego ga je oslovila formalno – „gospodine predsjedniče”. No, zastupnici poručuju da je vrijeme za sadržaj, a ne za kozmetiku.
