Pet godina je prošlo od trenutka kada je policijsko ubojstvo Georgea Floyda pretvorilo antirasističku inicijativu Black Lives Matter u jedan od najvećih prosvjednih pokreta u povijesti SAD-a. Bijes koji je tada eksplodirao na ulicama, od Los Angelesa do Washingtona, gurnuo je rasna pitanja u prvi plan američke svakodnevice. Danas, međutim, prosvjeda više nema, a simbolični spomenik pokreta pred Bijelom kućom nestao je—što za mnoge predstavlja jasnu potvrdu da je BLM propustio svoju povijesnu priliku.
Premda je nakon Floydove smrti u svibnju 2020. bilo široko zgražanje zbog rasizma i policijske brutalnosti, podrška javnosti pokretu počela je kopniti kada su BLM aktivisti zatražili ukidanje financiranja policije. Danas, prema analizi Pew Research Centra, BLM podržava 52 posto Amerikanaca—što je 15 postotnih bodova manje nego u lipnju 2020., odmah nakon Floydove smrti.
Smrt Georgea Floyda doživljavala se kao potencijalni katalizator za promjene razmjera onih iz vremena borbe za građanska prava 1960-ih. Prosvjedi, od kojih su se neki pretvorili u nasilje, stigli su i do samih vrata Bijele kuće, dok je predsjednik bio Donald Trump. Bijes i energija prikupljeni tijekom pandemijskog 'lockdowna' dodatno su dali zamah tada još uvijek labavo organiziranom BLM-u, pokretu osnovanom 2013. godine kao reakcija na rasno motivirano nasilje.
Kako su aktivisti proširili fokus na sustavni rasizam, uklanjali su se spomenici robovlasnika, a kompanije su počele ulagati u raznolikost i podršku etničkim manjinama. Usprkos početnom zamahu, stručnjaci ističu da su konkretni rezultati izostali. Phillip Solomon, profesor afroameričkih studija i psihologije na sveučilištu Yale, ocjenjuje: „Moralna jasnoća iz 2020. nije pretočena u dovoljno političke hrabrosti.”
U američkom Kongresu tako nikada nije prošao zakon nazvan po Georgeu Floydu, koji se zalagao za nacionalnu zabranu gušenja pri uhićenju. Solomon smatra da je „Floydovo ubojstvo, koje je nazvao ‘linčom’, otvorilo mogućnost za promjenom koja je propuštena i sada nailazi na protivljenje”. On dodaje: „Mislim da je ovaj trenutak mikrokozmos Amerike.”
Rasna nejednakost i dalje izaziva tenzije, iako je zakonska segregacija okončana još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Floydova smrt dogodila se u kontekstu niza slučajeva policijske brutalnosti prema crncima, što se sada može brzo dokumentirati i dijeliti putem društvenih mreža. Iako su neke savezne države provele reforme policije—uključujući ograničavanje sile i slanje nenaoružanih službenika na određene intervencije—mnogi tvrde da su te mjere daleko od dovoljnog.
Bivši načelnik policije u Minneapolisu Medaria Arradondo ističe zabrinutost: „Moglo bi biti kobnih posljedica ako se ne provedu dodatne reforme. Nadam se i molim da ne idemo prema novoj kritičnoj krizi.”
Organizacija National Urban League upozorava da su marginalizirane zajednice „dublje gurnute u modus preživljavanja” nakon Floydove smrti. Njezin predsjednik Marc Morial tvrdi da su napori za borbu protiv rasnih nepravdi „poništeni iz osvete”.
Administracija Donalda Trumpa prekinula je sve istrage građanskih prava koje je započeo njegov prethodnik, ukinula nadzor nad policijom te smanjila pozitivnu diskriminaciju prilikom zapošljavanja. Dio Trumpovih najradikalnijih pristaša čak je tražio pomilovanje za policajca Dereka Chauvina.
Unatoč svemu, Arradondo je i dalje optimističan: „Povijest je pokazala da promjene ostvarujemo postupno. Imat ćemo puno napornog rada pred sobom, no vjerujem da ćemo uspjeti.”