Migracije su postale jedno od najosjetljivijih pitanja hrvatske budućnosti: zemlja istodobno želi povratak svojih iseljenika dok se na ulicama bilježe prosvjedi protiv sve većeg broja stranih radnika.
Ravnateljica Instituta za migracije Marina Perić Kaselj upozorava da je prvi problem već – statistika. Prema njezinim riječima, Državni zavod za statistiku redovito objavljuje ukupan migracijski saldo, ali se ne zna dobna struktura onih koji odlaze ili se vraćaju, niti konkretni razlozi njihova kretanja.
„Nemamo”, kratko odgovara Perić Kaselj na pitanje postoje li detaljniji podaci. Dodaje da se zato Institut kontinuirano bavi mapiranjem iseljeništva i povratništva te na terenu provodi kvalitativne analize kako bi popunio praznine.
Prema njezinoj ocjeni, Hrvatska i dalje ne prepoznaje vlastitu dijasporu „kao jednu od svojih najjačih globalnih snaga” te joj pristupa deklarativno umjesto strateški. Bez takvog zaokreta, ističe, teško je očekivati da će se značajniji broj mladih i visokoobrazovanih Hrvata odlučiti na povratak.
Od 2023. Institut provodi istraživanje „Mjere za useljavanje, zapošljavanje i integraciju povratnika i potomaka hrvatskih iseljenika”, započeto u južnoameričkim zemljama. Projekt financira Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, a u njemu sudjeluju i Sveučilište Sjever te Hrvatska gospodarska komora.
Analiza izdvaja četiri ključne skupine koje bi mogle pridonijeti razvoju Hrvatske:
- studenti
- radnici
- investitori
- umirovljenici
„Sve te skupine podjednako su važne za razvoj povratničke politike”, naglašava Perić Kaselj. No, upozorava da se povratnike često motivira, primjerice, plaćenim tečajevima hrvatskoga jezika, ali im je istodobno administrativno onemogućeno da rade dok uče, što ih nerijetko tjera na novo iseljavanje.
Uz povratnike, otvoreno ostaje i pitanje integracije stranih radnika, koje Perić Kaselj naziva potencijalnim sigurnosnim izazovom ako se ne pristupi planski i inkluzivno.
Stručnjakinja zaključuje da Hrvatska može pretvoriti svoju dijasporu u snažan razvojni resurs, ali samo ako što prije uspostavi sustav preciznog prikupljanja podataka, ukloni birokratske barijere i svim povratnicima ponudi jasnu perspektivu dugoročnog života i rada.