PARIZ – Francuski premijer François Bayrou privodi kraju svoj zatvoreni „konklave” o mirovinskoj reformi, proces koji je trebao završiti prošlog tjedna, ali je produljen do ponedjeljka kako bi sindikati i poslovne udruge pokušali naći kompromis.
Izvori unutar pregovora trenutačne izglede za dogovor opisuju kao „50/50”. Na stolu su, među ostalim, bonusi za one koji rade nakon navršenih godina za mirovinu te snižavanje dobi za punu mirovinu radnicima s nedovoljnim uplatama. No najspornija točka i dalje ostaje povećanje opće dobi za odlazak u mirovinu s 62 na 64 godine, usvojeno 2023. godine.
• Nekoliko najjačih sindikata napustilo je pregovore jer Bayrou odbija povući spornu dobnu granicu. • Poslodavačka udruga Medef, glavni zagovornik reforme, u ponedjeljak je zaprijetila odlaskom zbog pojedinih prijedloga koji kruže stolom.
Bayrou je obećao zakonski provesti sve što se dogovori – pod uvjetom da sustav ne ode dublje u minus. Unatoč prošlogodišnjoj reformi, glavni državni mirovinski fond i dalje prema projekcijama do 2045. ulazi u deficit od 30 milijardi eura.
Francuska vlada, suočena s proračunskim manjkom koji bi ove godine trebao dosegnuti 5,6 posto BDP-a, paralelno traži 40 milijardi eura ušteda za idući proračun. Većina rejting-agencija zato drži francuske financije pod negativnim izgledima. Analitičarka Fitcha, Hannah Dimpker, upozorava da bi eventualno slabljenje reforme „dodatno opteretilo ionako krhku fiskalnu poziciju Francuske”. Thomas Gillet iz Scope Ratingsa dodaje da će ishod konklave biti „test izvodljivosti strukturnih reformi nužnih za smanjenje deficita”.
Politički ulog nije ništa manji. Socijalistička stranka dosad je odbijala glasati za rušenje manjinske vlade, računajući da bi konklave mogao ublažiti 2023. reformu kojoj se protive. Ako pregovori propadnu, ljevica bi se mogla pridružiti krajnjoj desnici i ostalim oporbenjacima u rušenju Bayrouove vlade, što je već pošlo za rukom kod njegova prethodnika Michela Barniera u prosincu.
Čak i u slučaju uspjeha, demografski trendovi znače da će se pitanje održivosti mirovinskog sustava ubrzo ponovno otvoriti. Bivši visoki dužnosnik uključen u prošlogodišnju reformu smatra da je potrebna „postepena tranzicija” prema drukčijem javnom modelu, a među idejama se sve češće spominje djelomična kapitalizacija koju zagovara i potencijalni predsjednički kandidat Édouard Philippe.
Za financijska tržišta i politički Pariz, današnje zasjedanje je trenutak istine: ili će Bayrou donijeti dogovor i kratkotrajno umiriti rejting-agencije, ili će se Francuska suočiti s još jednom rundom proračunskih potresa i mogućim padom vlade.
