Pentagonova odluka da otkaže narudžbu Boeingovih E-7 AEW&C zrakoplova pokrenula je domino-efekt u Bruxellesu i prijeti poremetiti plan prema kojem je NATO do 2035. trebao kupiti 14 istih letjelica kao zamjenu za dotrajeli AWACS.
• Što je odlučio Washington? Američko ministarstvo obrane smatra da su troškovi proizvodnje previsoki, a dugoročna „preživljivost” zrakoplova upitna. Ako Kongres potvrdi stopiranje, SAD bi otpao kao najveći kupac, čime bi se cijena po komadu dodatno popela za preostalih sedam europskih članica uključenih u program.
• Panika u NATO-u NATO-ova agencija za nabavu (NSPA) priznaje da se cijeli projekt „u cjelini preispituje”. Do kraja rujna obećan je izvještaj koji će, među ostalim, razraditi kako bi se trošak podijelio među sudionicima. Uz to, nije jasno hoće li buduća američka administracija uopće sufinancirati kupnju.
• Moguće opcije – nastavak letenja postojećih AWACS-a još desetak godina; – prelazak na europsku platformu; švedski Saab potvrđuje da je njihov GlobalEye i dalje „odlična” alternativa; – razvoj potpuno novog („clean-sheet”) sustava; – čekanje američkog rješenja sredinom 2030-ih.
Stručnjak IISS-a Douglas Barrie drži da bi NATO mogao jednostavno pričekati odluku Washingtona; sve ovisi o Kongresu.
SAFE traženiji od predviđenog Istodobno 18 država članica već je zatražilo više od 150 milijardi eura povoljnih zajmova iz sigurnosnog instrumenta SAFE – više nego što je uopće dostupno. Europska komisija zasad barata s 127 milijardi eura jer računa donje granice zahtjeva, a ostatak članica požuruje da podnesu prijave. Interesa ne nedostaje ni preko Atlantika; povjerenik za obranu Kubilius govori o „velikom zanimanju američke industrije”, dok Kanada i Ujedinjena Kraljevina traže put do programa.
Slovenija prva reže oružje Izraelu Ljubljana je u četvrtak postala prva članica EU-a koja je uvela potpunu zabranu izvoza i tranzita oružja prema Izraelu. U Bruxellesu se paralelno vodi bitka oko isključenja Izraela iz dijelova programa Horizon Europe koji financiraju tehnologije dvojne namjene. Ključno je stajalište Berlina i Rima; Njemačka – ujedno najveći europski dobavljač oružja Izraelu – traži dodatno vrijeme, a odluka bi mogla pasti tek kasnije tijekom ljeta.