NOVI VINODOLSKI – Vinska kuća Pavlomir ulazi u završnicu sezone s rijetko viđenim mirom u vinogradu. Vlasnik Miroslav Palinkaš potvrđuje da se, nakon prošlogodišnje žestoke suše, priroda ove godine pobrinula za gotovo pa idealne uvjete.
„U vinogradima je ove godine sve u redu. Grožđe je zdravo, ima ga dovoljno, a možemo reći i da je vrijeme bilo na našoj strani. Dobili smo kišu baš kad je trebalo, tako da nismo morali koristiti niti sustav navodnjavanja.”
Berba će, stoga, krenuti uobičajeno – početkom rujna i potrajat će dvadesetak dana. Posao će, kao i ranije, odraditi tridesetak berača, ponajviše umirovljenika iz okolice. „Mladima to nije pretjerano zanimljivo, ali mi i dalje vjerujemo da ručna berba donosi veću kvalitetu”, kaže Palinkaš.
Pet sorata na 35 hektara • žlahtina • chardonnay • muškat žuti • cabernet sauvignon • graševina (četiri hektara u Šarengradu kod Iloka)
Od ovogodišnjeg roda očekuje se oko 200.000 litara vina – količina koja se uklapa u dugogodišnji prosjek vinarije. Svakih desetak godina, podsjeća Palinkaš, dogodi se „ekstremno rodna godina”, a ova bi, po svemu sudeći, trebala biti stabilna i kvalitetna.
Biodinamika i pola milijuna eura ulaganja Pavlomir je upravo usred investicijskog ciklusa vrijednog 500.000 eura, sufinanciranog iz fondova Europske unije. Novi pogon, opremljen rashladnim sustavima, drvenim bačvama, betonskim “jajima” i amforama, podići će kapacitet prerade na 400.000 litara te omogućiti prelazak na biodinamičku proizvodnju.
„To su prirodna vina bez sumpora i kvasaca, izrađena tradicionalnim metodama. Zovu ih još i oranž vina. Nisu za svakoga, ali publike ima.”
Od pjenušaca – među kojima su Geni (graševina), San Marino (žlahtina), Ružica Vinodola (cabernet sauvignon) i 1288 (tri sorte) – do desertnog muškata, barikiranog cabernet sauvignona i četiri vrste rakije, obitelj Palinkaš posljednjih je godina nanizala šampionska odličja na domaćim i međunarodnim natjecanjima.
Upozorenje državi Unatoč vlastitom uspjehu, vlasnik Pavlomira upozorava na sumornu sliku hrvatskog vinogradarstva: „Hrvatsko vinogradarstvo je u velikom propadanju jer se sve više vinograda gasi. Kad je Hrvatska stvorena, bilo je oko 30.000 hektara vinograda, a danas smo na oko 17.000.” Od nadležnih institucija očekuje snažnije sufinanciranje novih nasada, u čemu, kaže, ima potporu novog župana Ivica Lukanovića.
Pavlomir je, podsjeća Palinkaš, i sam nastao na zapuštenom terenu: „Kada smo došli iz Vukovara 1994. godine, ovdje nije bilo ni jednog trsa… Danas imamo gotovo 20 hektara žlahtine.”
Sada, pak, sve oči gledaju prema rujnu – i bobicama koje bi, po sunčanim danima i svježim noćima, trebale dati još jednu seriju vina dostojnih etikete „pića bogova”.