Saborska rasprava o budućem Zakonu kojim se Hrvatska prilagođava europskom aktu o slobodi medija otvorila je pitanje neovisnosti budućeg Vijeća za medije.
Zastupnik IDS-a Dalibor Paus upozorio je da Vladin prijedlog – prema kojem Vlada kandidira, a saborska većina imenuje članove – „koncentrira odlučivanje u rukama vladajuće politike”. Po njegovu mišljenju, model formalno zadovoljava minimum europskih standarda, ali u hrvatskom političkom kontekstu „slabi neovisnost regulatora”.
Paus podsjeća da će novo Vijeće imati široke ovlasti: od dodjele koncesija i nadzora vlasništva do kontrole javnog oglašavanja. Zato, kaže, funkcioniranje mora biti „funkcionalno i institucionalno neovisno” kako to izričito zahtijeva Europski akt o slobodi medija.
Posebno ga brine mogućnost blokade pri imenovanjima, na što Hrvatska već ima loša iskustva – od diplomacije do pravosuđa. Smatra da bi zadržavanje sadašnjeg sastava Vijeća, uz proširene ovlasti, stvorilo dojam povećane moći bez nove demokratske legitimnosti.
Zastupnik traži pluralniji, transparentniji i konsenzualniji način izbora kako bi se smanjio jaz između važnosti slobode medija za građane i njihove percepcije stvarne slobode. Upozorava i na svježi podatak organizacije Reporteri bez granica: Hrvatska je u 2025. pala za 12 mjesta i sada je 60. od 180 država po indeksu medijskih sloboda.
Ako se model ne izmijeni, zaključio je Paus, Hrvatska će „i dalje kliziti” na ljestvici slobode medija, a sumnje u političku kontrolu postat će još dublje.