Nakon višemjesečnog košmara i ukupno 23 glasovanja o nepovjerenju, Francuska je napokon dobila proračun za 2026. godinu. Premijer Sébastien Lecornu posegnuo je za posebnim ustavnim ovlastima kako bi zaobišao glasovanje u Nacionalnoj skupštini, pa je oporba uzvratila lavinom inicijativa za rušenje vlade. Posljednja dva prijedloga pala su u ponedjeljak navečer, čime je proračun postao pravovaljan.
„Građani odbijaju ovaj nered i žele da naše institucije normalno funkcioniraju”, rekao je Lecornu pred zastupnicima, upozorivši da politička blokada traje gotovo dvije godine.
Ključni potez socijalista Najveće iznenađenje stiglo je iz redova Socijalističke stranke, koja je odlučila ne glasovati protiv vlade. Zauzvrat je izborila obustavu dugonajavljene mirovinske reforme kojom se dob za odlazak u mirovinu trebala postupno podići s 62 na 64 godine. „Učinili smo svoju dužnost i spriječili najgore”, poručio je zastupnik Hervé Saulignac, dodajući da bi ostaviti zemlju bez proračuna značilo „još veću tjeskobu” za građane.
Što donosi proračun? • Povećanje obrambenih izdvajanja za 6,5 milijardi eura. • Plan spuštanja proračunskog manjka na 5 % BDP-a do 2026., nakon 5,4 % u 2025. godini. • Prvotni cilj bio je 4,6 %, no odustajanje od mirovinske reforme onemogućilo je tako brzu konsolidaciju, priznaje izvjestitelj desnog centra Philippe Juvin.
Dugotrajna blokada Politička pat-pozicija traje od izvanrednih izbora u lipnju 2024., kada je zemlja dobila rasparlament s tri gotovo jednako snažna bloka: lijevu koaliciju s najviše mandata, ali bez većine, krajnje desni Nacionalni savez te centristički tabor predsjednika Emmanuela Macrona koji je izgubio znatan broj mjesta. Od tada se vlade ruše, ponovno sastavljaju, a zakonodavni rad praktički stoji.
Lecornu sada želi do 2027. zadržati kormilo i okrenuti se drugim temama – zakonu o zaštiti poljoprivrednika te nacrtu o potpomognutom umiranju i boljoj palijativnoj skrbi. No, tanka većina i dalje mu veže ruke.
Što slijedi? • Općinski izbori održavaju se idućeg mjeseca i prvi su test raspoloženja birača nakon proračunskog maratona. • Predsjednički izbori zakazani za proljeće 2027. već dominiraju političkom agendom. Macron, kojemu je po isteku drugog mandata ustav zabranio treću kandidaturu, uglavnom se posvetio vanjskoj politici – zagovara veću europsku samostalnost i oštriji kurs prema Washingtonu oko carina i tzv. „krize Grenlanda”.
Koliko god se premijer trudio proglasiti pobjedu, ostaje činjenica da se proračun donio bez glasovanja i sa samo jednim osloncem više od ponora. Sljedeći parlamentarni prijedlog već bi mogao otvoriti novu rundu političke borbe – jer francuski zastupnici, čini se, tek su se zagrijali.
