PARIZ – Na hibridnom sastanku u organizaciji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera 26 država formalno je obećalo sudjelovati u budućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, ako Kijev i Moskva postignu primirje.
„Dvadeset i šest zemalja precizno je definiralo svoje doprinose”, izjavio je Macron nakon sastanka. Prema njegovim riječima, svaka će država, ovisno o mogućnostima, sudjelovati na kopnu, moru, u zraku ili kibernetičkom prostoru te zajednički formirati „snage ohrabrenja” za ukrajinsku vojsku.
Ključna karika – Sjedinjene Države Plan će u idućim danima biti predstavljen Washingtonu. Iako se američka administracija izjasnila da ne razmatra slanje američkih vojnika, otvorena je za logističku, obavještajnu i protuzračnu potporu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je putem Telegrama da će se „točna američka uloga razjasniti u narednim danima”.
Tijekom videopoziva vođenog iz Pariza, američkog predsjednika Donalda Trumpa zastupao je posebni izaslanik Steve Witkoff. Prema Zelenskijevim riječima, Trump je izrazio nezadovoljstvo što Mađarska i Slovačka i dalje kupuju rusku naftu preko naftovoda Družba te je sugerirao dodatne sankcije Moskvi i njezinim saveznicima.
Što jamstva obuhvaćaju? • mogući raspored savezničkih postrojbi u Ukrajini nakon sklapanja mira; • zajedničke zračne ophodnje nad ukrajinskim teritorijem; • osiguranje pomorskih ruta u Crnom moru; • dugoročna izgradnja i opremanje ukrajinskih oružanih snaga.
Preduvjet za aktiviranje plana jest prekid vatre ili mirovni sporazum, a većina europskih članica jasno poručuje da bez američkog „zaštitnog kišobrana” – napose obavještajnih i proturaketnih sustava – neće riskirati slanje svojih vojnika.
Tko nudi što? • Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska naznačili su spremnost preuzeti vodeće operativne uloge. • Njemačka povećava financiranje i najavljuje dodatnu protuzračnu potporu, ali izbjegava govor o „njemačkim čizmama na terenu”. • Italija razmatra sudjelovanje u zračnim patrolama po uzoru na NATO-ovu misiju nad Baltikom. • Poljska i Rumunjska isključuju slanje vlastitih vojnika, no nude logistiku i transport uz istočnu granicu Saveza. • Finska ne planira slati postrojbe, ali „na neki način će sudjelovati kad za to dođe vrijeme”, potvrdio je predsjednik Alexander Stubb.
Zapinjanje u Moskvi Dok Zapad slaže mozaik sigurnosnih jamstava, Kremlj odbija Trumpov poziv na izravan summit sa Zelenskijem i nastavlja raketirati ukrajinske gradove. „Rusija čini sve kako bi odugovlačila pregovore i produžila rat”, poručio je ukrajinski predsjednik, pozvavši saveznike da „pojačaju potporu i pritisak na Rusiju”.
Donošenje konačnog plana sada ovisi o dvama elementima: spremnosti Vladimira Putina da pristane na prekid vatre i odluci Washingtona o visini svog sigurnosnog „kišobrana”. Dok te dvije karte ne padnu na stol, europske vojske ostaju u stanju pripravnosti – s jasnom porukom da Ukrajina neće ostati sama nakon što topovi utihnu.
