Trideset i pet država okupljenih u tzv. „koaliciju voljnih” podržalo je u Parizu novu Parišku deklaraciju kojom se, među ostalim, predviđa raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da su „snažna sigurnosna jamstva ključna kako nijedan mirovni sporazum ne bi značio predaju Ukrajine niti novu prijetnju iz Rusije”. Uz Macrona, dokument su potpisali britanski premijer Keir Starmer i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
Zelenskij je istaknuo da su saveznici dogovorili strukturu „europskih snaga odvraćanja” te da Kijev računa na brzo potpisivanje sigurnosnih jamstava i američku potporu u nadzoru primirja.
Među sudionicima skupa bili su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Steve Witkoff te Jared Kushner, a razgovaralo se o civilnim i vojnim mehanizmima očuvanja mira.
Reakcije zemalja • Hrvatska neće slati vojnike, potvrdio je premijer Andrej Plenković, ali nastavlja diplomatsku i vojnu pomoć. • Italija isključuje slanje vlastitih vojnika; premijerka Giorgia Meloni ponovila je „odlučno ne” kopnenim snagama. • Njemačka razmatra sudjelovanje svojih trupa, ali „izvan teritorija Ukrajine”, rekao je kancelar Friedrich Merz. • Španjolska će predložiti slanje vojnika kad se postigne primirje, najavio je premijer Pedro Sanchez. • Europska unija je, prema riječima predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste, spremna podržati mirovni sporazum i civilnim i vojnim misijama na terenu.
Sljedeći koraci Politička izjava iz Pariza tek je početak: potrebno je usuglasiti konkretne mandate, brojnost i pravila angažmana budućih snaga. Zelenskij je poručio da Ukrajina želi „najjaču moguću poziciju prije, tijekom i nakon primirja”, dok se članice EU-a još usklađuju oko stupnja vojnog sudjelovanja. Razlike u pristupu naglašavaju koliko će pregovori o detaljima misije biti složeni, no sudionici skupa složni su da jedinstveni odgovor Europe i partnera ostaje presudan za dugoročnu sigurnost Ukrajine.
