Učitelji i nastavnici jedino su visokoškolsko zanimanje koje se trenutačno nalazi među deset najtraženijih profesija na burzi rada, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Unatoč potražnji, na popisu nezaposlenih i dalje se vodi više od 3000 prosvjetara.
O neobičnom spoju manjka i ‟viška” razgovarali su stručnjaci iz sektora obrazovanja Suzana Hitrec i Božo Ujević. Tema je privukla pozornost jer se uz učitelje na listi najtraženijih zanimanja pojavljuju i tipično deficitarna radna mjesta poput konobara, kuhara, medicinskih sestara, bravara, prodavača, čistača, skladištara, vozača i čuvara.
Same brojke otkrivaju rastući paradoks: škole već godinama upozoravaju na nedostatak nastavnog kadra, pogotovo u određenim predmetima i manjim sredinama, dok istodobno statistika bilježi tisuće prosvjetara bez posla. Razgovori s Hitrec i Ujevićem otvaraju pitanja o razlozima zbog kojih dio nezaposlenih nastavnika odbija ponuđena radna mjesta, no jasni odgovori zasad ostaju nedostupni široj javnosti.
Kako god se problem definirao, posljedice su vidljive: učenici u pojedinim školama čekaju stalne učitelje, a kvalificirani kadrovi stoje na burzi. Dok se sustav ne uhvati u koštac s detaljima – od raspodjele radnih mjesta i lokacijskih ograničenja do uvjeta rada – ovaj će matematički nesklad i dalje puniti statistike i stvarati nedoumice.