ZAGREB – Više od 3400 pripadnika Hrvatske vojske, policije i civilnih službi, 500 vozila te četrdesetak letjelica prodefilirat će 31. srpnja središtem Zagreba u večernjem mimohodu kojim se obilježava 30. obljetnica „Oluje”. Prvi put će se u istom ešalonu naći Rafalei, tenkovi Leopard 2 A4, samohodne haubice PzH 2000, dronovi Bayraktar i deseci novih sustava što su posljednjih godina ušli u naoružanje.
Državni vrh želi pokazati da je – nakon dugog razdoblja rezanja proračuna – ponovno počelo ozbiljno ulaganje u obranu. Proračun danas iznosi oko 1,5 milijardi eura, odnosno dva posto BDP-a, a planovi do 2035. predviđaju povratak služenja vojnog roka i formiranje brze, visokopokretne vojske standarda NATO-a.
Međutim, analitičari upozoravaju da tehnološki sjaj mimohoda ne bi smio prikriti strukturalne slabosti. Izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap podsjeća da je „obrana dio ukupne sigurnosti” te da ulaganja moraju obuhvatiti i prometnu, digitalnu i civilnu infrastrukturu: „Ne smije se doći u situaciju da oružane snage ili prva pomoć ne stignu na vrijeme tamo gdje treba.” Kao pouku navodi potres na Banovini, kada su zakrčene ceste usporile hitne službe.
Akrap smatra i da se Hrvatska, nabavom Rafalea i modernih topničkih, oklopnih te besposadnih platformi, „kreće u dobrom smjeru”, posebno ako se nastavi potpora domaćoj obrambenoj industriji. Susjedna Srbija, kaže, gomila različite sustave „koje je teško uvezati u funkcionalnu cjelinu”, dok hrvatski zrakoplovi imaju punu potporu mreže NATO-a.
Dr. sc. Vilko Klasan iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba najkritičnijim smatra nebo iznad Hrvatske: „Protuzračna obrana naša je Ahilova peta.” Podsjeća da Ukrajina svakodnevno traži Patriote i druge raketne sustave kako bi zaštitila gradove i infrastrukturu: „Sve je ovo dobro što smo učinili, ali kako ćemo čuvati energetsku mrežu, djecu, civilno stanovništvo?”
Klasan ističe da modernizacija tehnike mora pratiti ulaganje u ljude – od školovanja do stambenog zbrinjavanja – kako bi „vojska ponovno dobila mjesto u društvu koje joj pripada”. Dodaje da se cijelo društvo mora pripremati za krizne scenarije, a zaključana i zapuštena skloništa pokazuju koliko se na taj dio obrane zaboravilo.
Unatoč zakašnjelom startu, dvojica stručnjaka slažu se da bi, uz kontinuitet ulaganja i jasnu strategiju, Hrvatska do sredine sljedećeg desetljeća mogla imati modernu, mobilnu i vjerodostojnu silu. Za sada, zagrebački mimohod bit će prilika da se javnost uvjeri u prvi val tog ambicioznog zaokreta – ali i podsjetnik da zadnji komad obrambenog mozaika, snažan protuzračni štit, tek treba doći.