Palestinska apstraktna slikarica i pionirka digitalne umjetnosti Samia Halaby (88) doživjela je u samo godinu dana dva krajnje suprotna tretmana: dok su joj u SAD-u otkazivali izložbe pod izlikom „sigurnosnih razloga”, norveški odbor upravo joj je dodijelio prestižnu Munchovu nagradu za umjetničku slobodu 2025.
Halaby je u prosincu 2023. ostala bez prve velike retrospektive u zemlji u kojoj živi još od studentskih dana. Muzej Eskenazi pri Sveučilištu Indiana – njezinoj alma mater – prekinuo je trogodišnje pripreme i u kratkom pismu poručio da je izložba otkazana zbog neodređenih „sigurnosnih briga”. Umjetnica vjeruje da je stvarni razlog bio pritisak da se sve što podsjeća na solidarnost s Palestinom ukloni iz javnog prostora nakon 7. listopada.
Sličan se scenarij ponovio gotovo godinu dana kasnije na Državnom sveučilištu Michigan, koje je u zadnji čas otkazalo otvorenje njezine samostalne izložbe i čak uklonilo sliku „Six Golden Heroes”. Djelo svojim naslovom podsjeća na bijeg palestinskih političkih zatvorenika iz izraelskog zatvora, što je očito bilo previše kontroverzno za upravu sveučilišta.
„Ovo je samo nastavak polarizacije: dobri su ljudi oduvijek bili dobri, loši još gori”, kaže Halaby iz svog ateliera u njujorškoj četvrti Tribeca, gdje u stanaru reguliranom najmu živi od 1976. Godinama gentrifikacije, priznaje, prijete i tom posljednjem utočištu.
Rođena je u Jeruzalemu 1936., a kao dijete je s obitelji izbjegla u Libanon za vrijeme Nakbe 1948. Više je puta posjetila rodni grad i čak razmišljala o povratku, no kao dijaspornoj Palestinki trajni boravak ondje nije dopušten. „Morala bih ovisiti o vizi, a nju vam mogu ukinuti kad god požele”, objašnjava.
Unatoč osobnim traumama, Halaby ostaje analitična, pa i vesela. Njezine živopisne geometrijske kompozicije nastaju, kaže, iz „znanstvene discipline, a ne iz samodopadnog ‘izražavanja sebe’”. Dodaje: „Zamislite da je Papa pozvao Michelangela i rekao: ‘Dođi, sine, izrazi se po cijelom Sikstinskom svodu.’ Smiješno, zar ne?”
Politiku promatra sa sličnom distancom. Na pitanje o prijetnjama slobodi govora u mandatu Donalda Trumpa, uz smijeh uzvraća slikovitom usporedbom: „Trump je muha na leđima deve – serucka po nama, ali devu nije lako srušiti.”
Upravo zato Munchova nagrada za nju nosi posebnu težinu. Dolazi iz Norveške, zemlje koja je, kako kaže, „dugo pokazivala simpatije prema Palestini”, i potvrđuje da umjetnički glas može preživjeti administrativne zabrane. „Nije to nikakva satisfakcija; samo dokaz da polarizacija rađa i hrabrost i kukavičluk. O meni govore moja djela, a ne birokrati koji ih sklanjaju sa zidova.”