Jeruzalem – U uskim ulicama Batn al-Hawe, četvrti smještene manje od kilometra južno od Staroga grada, zavladala je tiha rezignacija. Nakon više od dva desetljeća pravne borbe stanovnici su uvjereni da je ishod već zapisan: izraelski sudovi odobrili su niz deložacija koje bi, upozoravaju aktivisti, mogle prerasti u najveće istjerivanje Palestinaca iz istočnog Jeruzalema od Šestodnevnog rata.
„Da, poražen sam. Više ne čekam hoće li nam uzeti kuću, nego kada”, kaže 55-godišnji Zoheir Radžabi dok s balkona promatra kupolu džamije al-Akse. U četverokatnici koju je njegov djed kupio 1965. žive tri generacije – ukupno 52 člana obitelji, uključujući dvoje teško invalidnih rođaka. Ako, kako očekuju, bude odbijena i posljednja žalba izraelskom vrhovnom sudu, svi će morati otići.
Desetljećima je Batn al-Hawa meta desničarskih udruga koje žele pojačati židovsku prisutnost u dijelovima grada osvojenima 1967. Jedna od njih, Ateret Cohanim, poziva se na osmanski dokument prema kojem je krajem 19. stoljeća na tom mjestu podignuto naselje za siromašne jemenske Židove. Zahvaljujući izraelskom zakonu iz 1970., koji Židovima omogućuje povrat imovine u istočnom Jeruzalemu, odvjetnici povezani s povjerenjem što je upravljalo tim zemljištem uvjerili su sudove da današnji palestinski vlasnici nemaju valjana prava.
Ateret Cohanim je dosad smjestio gotovo 40 židovskih obitelji u Batn al-Hawu. Glasnogovornik Daniel Lurija palestinske stanovnike opisuje kao „nezakonite skvotere” koji se protive povratku legitimnih vlasnika. „Imaju moje simpatije, ali povijesne činjenice su jasne”, tvrdi.
Organizacija Ir Amim, koja prati stanje u Jeruzalemu, upozorava da 34 palestinske obitelji – oko 175 ljudi – čeka „neposredna deložacija i preuzimanje domova od strane doseljenika”. Ako se odluke provedu, radilo bi se o „koordiniranoj akciji države i naseljenika bez presedana od 1967.”, navodi glasnogovornica Amy Cohen.
Stanovnici smatraju da je rat u Gazi dodatno ubrzao postupke. Radžabi procjenjuje da se u mirnijim godinama događala jedna deložacija u desetljeću, a „sada ih je pet u samo 15 mjeseci”. Dodaje da je sukob stvorio „atmosferu mržnje” u kojoj je lakše provesti deložacije.
Politička klima tomu ide na ruku. Sadašnja izraelska vlada, najdesnija u povijesti zemlje, otvoreno podržava širenje židovskih naselja u istočnom Jeruzalemu i okupiranoj Zapadnoj obali. Ministar financija Becalel Smotrič nedavno je poručio da Izrael treba anektirati 82 % Zapadne obale. U gradu od oko milijun stanovnika, 40 % čine Palestinci, a očuvanje židovske većine dugogodišnji je cilj izraelskih vlasti.
Što slijedi, Radžabi ne zna. Tinejdžerskoj djeci teško će pronaći novi dom u prenapučenom gradu. Petnaestogodišnja kći Dahreen priznaje da je strah paralizira: „Svaki kamen ovdje je uspomena. Bojim se da će nas raseliti, ali mačku vodim sa sobom, što god bilo.”