Četrdeset i troje farmera iz pakistanske pokrajine Sindh uputilo je energetskom divu RWE i cementnoj tvrtki Heidelberg Materials službene zahtjeve za naknadom štete, prvi korak prema tužbi koju planiraju podnijeti u prosincu.
Poplave iz 2022., potaknute ekstremnim oborinama, prekrile su trećinu Pakistana, usmrtile najmanje 1 700 ljudi, raselile 33 milijuna stanovnika i prouzročile gospodarske gubitke procijenjene na 30 milijardi dolara. Sindh je bio najteže pogođen: pojedini okruzi bili su pod vodom više od godinu dana, a tužitelji su tijekom tog razdoblja izgubili dvije žetve riže i pšenice te procjenjuju ukupnu štetu na milijun eura.
„Oni koji uzrokuju štetu trebaju je i platiti”, poručio je Abdul Hafeez Khoso, jedan od tužitelja i učitelj iz sela Molabuxkhoso. „Mi, koji najmanje doprinosimo klimatskoj krizi, gubimo domove i izvore prihoda, dok korporacije na sjeveru nastavljaju stvarati profit.”
Prema novim podacima Climate Accountability Institutea, RWE je od 1965. odgovoran za 0,68 % globalnih industrijskih emisija stakleničkih plinova, a Heidelberg za najmanje 0,12 %. Farmeri traže priznanje odgovornosti i djelomičnu novčanu naknadu; ako je ne dobiju, spor će pokrenuti pred njemačkim sudom.
Glasnogovornik RWE-a izjavio je da kompanija trenutačno nema dodatnih komentara „osim onoga što se pojavilo u medijima”, dok se odgovor Heidelberg Materialsa još čeka.
Slučaj je dio sve učestalijih prekograničnih tužbi za klimatske štete. Prošli je tjedan skupina preživjelih tajfuna na Filipinima najavila tužbu protiv Shella u Ujedinjenom Kraljevstvu, a švicarski sud nedavno je počeo raspravu o zahtjevu stanovnika indonezijskog otoka Pulau Pari protiv cementaša Holcim.
Pravni tim pakistanskih farmera oslanja se i na presudu iz ranijeg postupka protiv RWE-a, u kojem je sud naveo da korporacije teoretski mogu odgovarati za klimatske štete u građanskim postupcima pred njemačkim sudovima, iako konkretni zahtjev tada nije uspio dokazati neposrednu opasnost.
„Klimatska kriza više nije teorijska prijetnja, već stvarnost. Vrijeme je da se povuče jasna crta: velikim zagađivačima ne smije se dopustiti da izbjegnu načelo ‘onečišćivač plaća’”, kazala je Clara Gonzales iz Europskog centra za ustavna i ljudska prava, koji podržava i ovaj slučaj.
Poljoprivrednici najavljuju da će sudu priložiti znanstvene studije o utjecaju čovjekom izazvanih klimatskih promjena na oborinske obrasce u Sindhu, nadajući se da će im čvršći dokazi pomoći da savladaju pravne prepreke koje su zaustavile ranije postupke.