Vlada Republike Srpske, izabrana tek u siječnju, pala je nakon što je vladajuća većina predložila zakonske izmjene kojima bi srušila hrvatske spomenike podignute postrojbama HVO-a. Premijer Savo Minić podnio je ostavku, a predsjednik SNSD-a Milorad Dodik objasnio je taj potez kao „tehničku nužnost” kako bi entitet mogao izići na međunarodno tržište kapitala.
Novinar i analitičar Zoran Krešić smatra da je stvarni razlog ostavke pritisak izvana, ponajprije iz Sjedinjenih Američkih Država, te potreba da se „ispegla” ranija, zakonski upitna imenovanja u vladi. „Pad Vlade Republike Srpske u tako kratkom roku teško je objasniti pukim ‘tehničkim razlozima’”, ističe on.
Prema Krešiću, inicijativa za uklanjanje spomenika HVO-u dolazi iz oporbenog Narodnog fronta, koji, kako kaže, baštini ideje četničkog vojvode Draže Mihailovića. „Svako diranje u spomenike HVO-a vrlo bi brzo otvorilo pitanje srpskih obilježja u Federaciji, za koje bi se posve sigurno tražio odgovor istom mjerom”, upozorava.
Bosna i Hercegovina krajem godine ulazi u opće izbore, a Krešić drži da je podizanje tenzija dio predizborne taktike. Oporbeni čelnici Nebojša Vukanović (Stranka za red) i Jelena Trivić (Narodni front) pojačavaju protuhrvatsku retoriku, dok Dodikov SNSD odgovara kako ne bi prepustio prostor protivnicima. „Za očekivati je da će se nastaviti s podizanjem napetosti”, zaključuje Krešić.
Brz rasplet u Banjoj Luci tako je preludio kampanji u kojoj bi sporni spomenici mogli postati jedno od glavnih bojišta, prijeteći da ponovno rasplamsaju etničke podjele u Bosni i Hercegovini.
