Financijska agencija (Fina) tijekom 2025. poslala je 25 601 poziv građanima da se izjasne žele li ući u postupak jednostavnog stečaja potrošača, pokazuje najnovija analiza te institucije. Riječ je o trećoj uzastopnoj godini pada broja poziva: 2024. godine poslano ih je 37 978, 2023. godine 46 140, a 2022. godine 28 762. Rekord je i dalje 2019., neposredno prije pandemije, kada je više od 134 000 blokiranih primilo isti dopis.
Prema Zakonu o stečaju potrošača, pravo na ovaj postupak imaju građani koji su u neprekidnoj blokadi dulje od tri godine i čiji dug po osnovi glavnice ne prelazi 2 654,46 eura. Fina im preporučenom poštom šalje poziv da se u roku od 15 dana izjasne jesu li „suglasni” ili „nisu suglasni” s otvaranjem stečaja. Izostanak odgovora tretira se kao pristanak, nakon čega Fina nadležnom sudu šalje prijedlog za pokretanje postupka.
U 2025. godini 5 043 građana dostavilo je svoje očitovanje. Sud potom procjenjuje vrijednost imovine koja bi se mogla unovčiti. Ako iznos ne prelazi 1 327,23 eura, donosi se rješenje o istodobnom otvaranju i zaključenju stečaja, a preostale obveze prema vjerovnicima brišu se. Ako je vrijednost veća, imenuje se povjerenik koji u roku od godinu dana prodaje pokretnine, tražbine, dionice i drugu imovinu dužnika.
Od uvođenja modela 2019. do kraja 2025. Fina je sudovima dostavila ukupno 237 253 prijedloga za provođenje jednostavnog stečaja potrošača. Najopterećeniji je Općinski građanski sud u Zagrebu, kojemu je upućeno gotovo 32,6 tisuća prijedloga. Slijede sudovi u Splitu (17,5 tisuća), Novom Zagrebu (14,42 tisuće), Osijeku (14,39 tisuća), Rijeci (12,25 tisuća) te Bjelovaru (nešto više od 12 tisuća).
Stručnjaci padajući trend poziva povezuju s višegodišnjim gospodarskim oporavkom i većom uspješnošću ovrha, no broj blokiranih građana i dalje ostaje značajan. Hoće li 2026. donijeti daljnji pad ili novo povećanje, ovisit će o makroekonomskim kretanjima, promjenama u potrošačkom zaduživanju te eventualnim zakonskim izmjenama.