Neočekivani pad potrošnje u srpnju, mjesecu u kojem turistički prihodi tradicijski pune kase, signalizira da kućanstva i gosti sve teže prate rast troškova života.
Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, maloprodajni promet realno je pao 4 % u odnosu na lipanj, dok je na godišnjoj razini porastao tek 1,4 %. Godinu ranije godišnji skok iznosio je 7,5 %. Najviše je posustala potrošnja hrane, pića i duhanskih proizvoda (-1,9 %), dok je promet neprehrambenih artikala, izuzev goriva, rastao 7,6 %.
Iako su maloprodajne brojke već 28 mjeseci zaredom na plusu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, srpanjski pad u samom vrhuncu sezone mnogi smatraju upozorenjem. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović ističe da su poskupljenja nagrizla standard: „Povećanje stopa inflacije iz mjeseca u mjesec, kao i konstantno povećanje troškova života prvenstveno vezano uz troškove hrane i usluga, posljedično dovodi do pada kupovne moći naših radnika i građana.”
Jović dodaje da ni strani gosti ne troše kao prije te poziva na snažniji rast plaća: „Naši radnici su u odnosu na prosječni trošak rada prema Eurostatu za 2024. godinu potplaćeni jer trošak rada iznosi 16,5 eura, dok je europski prosjek 33,5 eura i taj podatak jasno govori da moramo ići u povećanje plaća radnika.” NHS već duže zagovara usklađivanje minimalne plaće dvaput godišnje i veći osobni odbitak.
Službena statistika zasad ne sugerira zaokret gospodarstva. Potrošnja je najveća sastavnica BDP-a, a umjereni srpanjski rast na godišnjoj razini upućuje na nastavak stabilnog kretanja u trećem tromjesečju. U drugom kvartalu BDP je porastao 3,4 % – osamnaesti kvartal zaredom – dok je ministar gospodarstva Ante Šušnjar zadovoljan što se struktura rasta pomiče prema investicijama.
Inflacija, pak, ubrzava: s 3,7 % u lipnju na 4,1 % u srpnju, potaknuta poskupljenjem hrane, pića i duhana od 6,6 %. Paralelno usporava rast plaća. Prosječna neto plaća za lipanj iznosila je 1 444 eura, što je sedam eura manje nego mjesec ranije, a realno je niža nego u ožujku. Analitičari Raiffeisen banke upozoravaju da izostanak lanjskog „baznog” skoka u javnom sektoru sada hladi ukupnu dinamiku primanja i pojačava pritisak na privatni sektor.
Koliko će srpanjski pad maloprodaje ostati izuzetak, ovisit će o jesenskim kretanjima cijena i plaća. Za sada je jasno tek da se hrvatska potrošnja, usprkos gomili turista, suočila s velikim ljetnim ispitom – i ostala bez očekivanog plusa.
